Menopauza. Da li se trebamo pomiriti sa njenim tegobama?

Menopauza je još jedno poglavlje u priči o reproduktivnom životu žene. Za menopauzu kažemo da je prirodni proces koji će svaka žena doživjeti. Međutim neće je svaka žena isto podnijeti. Za neke će to biti sitna pometnja u svakodnevnom životu, dok će drugima promjena biti gotovo nepodnošljiva.

Pitanje je da li je trebamo prećutno prihvatiti.  Problem  menopauze u istoriji može se pratiti daleko u prošlosti. Smatra se da se prosječna dob menopauze  od 1700. godine do danas  povećala za samo  10-tak godina, dok se prosječni životni vijek žene u istom periodu povećao sa 40 na 72 godine. Odatle nam je jasno da se menopauzalni pad hromona (koji su neophodni za sve životne funkcije žene) danas ipak dešava mnogo ranije nego što bi trebao.

Šta se dešava prije menopauze?

Tokom reproduktivnog života, svakog mjeseca se iz jajnika oslobađa jajna stanica koja ritmično oslobađa hormone odnosno estrogene, gestagene i androgene. Ovi hormoni komuniciraju sa žlijezdom hipofizom u mozgu i ona tada izlučuje adekvatne količine hormona FSH i LH.

Zašto nastaje menopauza?

Menopauza nastaje kada  jajnici trajno prestanu proizvoditi jajne ćelije. Nivoi estrogena su tada uvijek niski, a nivoi FSH kojeg izlučuje hipofiza su trajno visoki. Menstrualni ciklusi prestaju, a nastupaju tegobe koje ovaj proces nosi sa sobom.

Za neke žene ulazak u menopauzu nije dio ovih prirodnih promjena . Dvije najčešće vrste neprirodne menopauze su hirurška i medicinska menopauza. Hirurška menopauza – nastaje  kada se ženi uklone jajnici hirurškim putem. Nivo hormona naglo opada i ona odmah doživljava menopauzu. Medicinska menopauza – javlja se kada jajnici žene prestanu da rade zbog kemoterapije ili drugih lijekova.

Koje su faze menopauze?

Perimenopauza označava početak menopauze. To je vrijeme kada vaše tijelo počinje da se mijenja, počinje obično oko 5-10 godina prije nego što nastupi menopauza. Tokom ovog perioda menstruacije mogu postati neredovne i možete početi osjećati simptome menopauze.

Menopauza je period unutar 12 mjeseci nakon posljednje menstruacije. Prosječna dob za menopauzu je oko 45-50 godina. Oko 5% žena će proći kroz ranu menopauzu  između 40-45 godina, a kod 1% žena menopauza će nastupiti ispod 40 godina. Ovo je poznato kao preuranjena insuficijencija jajnika ili POI.

Nakon menopauze ulazite u fazu postmenopauze. U ovoj trećoj fazi tranzicije menopauze i dalje možete osjećati simptome, obično sljedećih pet do sedam godina, iako mnoge žene doživljavaju simptome duže od ovoga.

Koji su simptomi perimenopauze i menopauze?

Simptome iskusi 8 od 10 žena, a trajanje ovih simptoma može varirati. Kod većine žena simptomi traju oko osam godina.

Mnoge žene ne shvaćaju da su u perimenopauzi jer simptomi mogu biti suptilni kao što je osjećaj blago pojačane anksioznosti, ili izraženijih promjena raspoloženja. Simptomi mogu biti periodični, povezani  sa drugim medicinskim stanjima ili se jednostavno svode na „starenje“ umjesto da se prepoznaju kao posljedica menopauze.

Valovi vrućine i noćno znojenje

Neki od najčešćih simptoma su navale vrućine i noćno znojenje. Možda ćete osjetiti iznenadni osjećaj vrućine kada pijete tople napitke ili uđete u toplu prostoriju, zbog čega će vaš unutrašnji termostat skočiti. U prosjeku, žene doživljavaju navale vrućine oko sedam godina, ali mogu trajati mnogo duže.

Anksioznost i depresija

Mnoge žene ne shvaćaju da anksioznost i depresija mogu biti simptomi menopauze. Često počnu uzimati uzimati antidepresive iako bi im hormonska nadomjesna terapija (HRT) mogla biti efikasnija. Nekada su i prvi  simptomi perimenopauze zapravo psihičke promjene. Tada žene mogu imati samo suptilan poremećaj menstrualnog ciklusa, kao što je na promjena u dužini ciklusa ili obilnosti krvarenje. Zato što još uvijek svaki mjesec imaju krvarenje, ne sumnjaju na perimenopauzu.

Magla mozga

Pad nivoa estrogena koji stoji iza mnogih simptoma menopauze utiče i na funkciju mozga. Tada nastupa maglu u mozgu, problemi sa pamćenjem. Nekada su tegobe tako izražene da pacijentice misle da imaju ranu demenciju.

San

Nedostatak sna može biti uzrokovan fizičkim i psihičkim simptomima povezanim s menopauzom, kao što su noćno znojenje, anksioznost ili odlazak u toalet usred noći. Međutim ciklus spavanja se također mijenja  kako starimo, tako da se ne svodi sav loš san na menopauzu. Za mnoge žene, ovo je jedan od najizazovnijih simptoma. Korigovanje ovog problema uz pravilan tretman može imati pozitivan utjecaj i na druge simptome, kao što su anksioznost i magla u mozgu.

Bolovi u zglobovima

Mnoge žene počinju imati bolove u zglobovima, a to se ponekad pogrešno dijagnosticira kao artritis. Da stvar bude gora, ovi simptomi mogu učiniti da  pacijentice izbjegavaju fizičku aktivnost, što znači da gube mišićnu masu i kondiciju, te dobijaju na tjelesnoj težini.

Dobivanje na težini

Povećanje težine je još jedan uobičajen problem u menopauzi. Uzroci su složeni – nije sve u hormonima, važni mogu biti i genetski faktori. U menopauzi dolazi do specifične preraspodjele tjelesne težine, jer ste skloniji gubitku mišića u menopauzi – posebno ako prestanete s vježbanjem. To znači da vam je za održavanje tjelesne težine sada potrebno manje kalorija nego prije.

Promjene osjeta

Menopauza može dovesti do čudnih senzacija poput peckanje i utrnulosti ruku i stopala. Promjene na vašem nervnom sistemu mogu dovesti do vrtoglavice različitog stepena, a nije neuobičajeno da doživite promjene u okusu i mirisu.

Promjene u izgledu

Neke žene doživljavaju stanjivanje i opadanje kose uzrokovano promjenom ravnoteže muških i ženskih hormona u tijelu. Menopauza smanjuje kvalitet kolagena u tijelu, što znači da koža može početi izgledati ‘opušteno’.

Koža može biti pogođena i na druge načine. Neke žene dobiju drugi val akni, a neke razviju stanje koje se zove hirzutizam, gdje dlake počinju rasti na licu, grudima i stomaku. Česta je suhoća kože i sluznica.

Urogenitalni simptomi

Vaše tijelo koristi estrogen da održi zdrava tkiva vulve, vagine i mokraćne bešike, tako da fluktuacije u nivou hormona mogu uzrokovati simptome u ovim područjima. Kao i kod očiju, usta i kože, tkivo vulve i vagine postaje suvo i delikatnije. Ovo za neke može učiniti odnose bolnim. Možete osjetiti  bol prilikom mokrenja, kao i učestalo mokrenje, te česte infekcije.

Nedavno objavljeno istraživanje među ženama starosti između 45 i 65 godina pokazalo je da do 40-50% gubi interesovanje za seksualne odnose dok prođe kroz perimenopauzu, menopauzu i dalje. Postoji nekoliko razloga za to:

• Pad hormona sa njihovim fizičkim i psihičkim uticajem
• Vaginalna suhoća i nelagodnost
• Učestalost urinarnih infekcija

Osetljivost dojki

Tkivo dojke je osjetljivo na hormone i možete osjetiti osjetljivost, bol, peckanje ili bol u grudima dok prelazite kroz perimenopauzu i menopauzu. Vjerovatno su promjene hormona estrogena i gestagena (na primjer, progesterona)  odgovorne za ove simptome.  Bol i osjetljivost dojki nisu uobičajeni znakovi raka dojke, ali uvijek razgovarajte sa ljekarom o svim promjenama na dojci.

Umor

Umor je uobičajeni simptom menopauze. Pogoršava ga nedostatak sna, a na nedostatak sna dodatno utiče povećana anksioznost, tako da se stvara jedan začarani krug.

Glavobolje

Glavobolje mogu postati češće u perimenopauzi i menopauzi. Ako ste tokom života iskusili glavobolje koje se odnose na vaš mjesečni ciklus, možda ćete ih imati više tokom perimenopauze.  Migrene takođe mogu početi iz vedra neba u perimenopauzi. Ako patite od migrena, posebno ako su povezane s mjesečnim ciklusima, mogu se pogoršati u perimenopauzi.

Lupanje srca

Palpitacije, gdje osjećate kako vam srce preskače, uobičajene su za neke žene tokom menopauze. Obično traju samo nekoliko sekundi i smiruju se spontano. Možete ih iskusiti tokom navala vrućine i neće biti iznenađenje kada saznate da su i za njih odgovorni nivoi hormona.

Promjene mjesečnica

Što se tiče mjesečnica i krvarenja, najbolje je da očekujete neočekivano. Kod nekih žena menstruacija se nastavlja normalno i onda iznenada prestaje. Kod većine žena, međutim, menstruacije postaju neredovnije kako prolaze kroz 40-te godine u perimenopauzi. Menstruacije mogu postati problematične ukoliko su češće i obilne.

Menopauza i dugoročni zdravstveni problemi

Osteoporoza

Osteoporoza nije simptom, već dugoročna zdravstvena posljedica niskog nivoa estrogena u menopauzi. Hormon estrogen igra važnu ulogu u snazi ​​kostiju. Hormonsko nadomjesno liječenje je efikasan način da se ublaži osteoporoza, i zato je toliko važno da mlađe žene u menopauzi dobiju pravi savjet o liječenju.

Srčana bolest

Bolest srca je još jedna dugoročna posljedica menopauze. Sve promjene koje se dešavaju u vašem tijelu uzrokuju da  krvni sudovi gube elastičnost. Razvoj nakupina ili plakova u krvnim žilama također se može povećati nakon menopauze.

Da li je moguće ublažiti tegobe i dugoročne zdravstvene probleme menopauze?

Iako kažemo da je menopauza prirodan proces, ne znači da se morate  prećutno pomiriti sa svim tegobama koje nosi sa sobom. Hormonsko nadomjesna terapija (HNT) je terapija izbora u menopauzi.

Možda ćete biti zabrinuti zbog uzimanja hormonske terapije zbog objavljenih rizika, posebno od raka dojke. U stvarnosti, ovi rizici su za većinu žena mali. Faktori načina života, kao što su vaša težina i koliko alkohola dnevno unosite, mogu imati veći utjecaj na rizik od raka dojke nego HNT. Zapravo za većinu žena, prednost kontrole simptoma menopauze, smanjenje rizika od osteoporoze i srčanih bolesti daleko nadmašuju sve druge rizike, a značajno povećava kvalitet života.

Ako mislite da osjećate simptome menopauze i da biste imali korist od liječenja možete razgovarati sa  endokrinologom, koji će odgovoriti na vasa pitanja i preporučiti vam optimalan tretman.