Vitaminsko mineralna suplementacija

Šta su to multivitaminski/multimineralni (MVM) suplementi

Multivitaminski/multimineralni (MVM) suplementi su među najčešće korištenim prirodnim proizvodima. Za osobe sa ograničenim ili nedovoljnim unosom raznovrsne ishrane, korištenje MVM bi moglo biti prikladno. Ipak, zdrave nutrijente bi trebalo unijeti u organizam  unosom raznovrsne hrane kad god je to moguće.

Određene odrasle populacije bi trebalo motivisati za dodatak MVM- a uključujući osobe sa slabom apsorpcijom, starije odrasle osobe, osobe sa poznatim nedostatkom vitamina ili minerala zbog zdravstvenog stanja ili upotrebe lijekova. Također osobe sa ograničenim dijetama, uključujući vegansku ili vegetarijansku su pod rizikom za nedostatak nekih važnih vitamina i minerala.

Žene koje planiraju trudnoću, trudnice i dojilje trebaju dodatak  folne kiseline i trebale bi razmotriti multivitaminsku suplementaciju.

Žene u postmenopauzi bi mogle razmotriti MVM proizvode koji sadrže kalcijum i vitamin D za zdravlje kostiju.

Osobe koji uzimaju multivitamine radi prevencije hroničnih bolesti, treba podsjetiti da su dokazi nedovoljni da bi se multivitamini preporučili za prevenciju karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja (KVB).

Prema rezultatima iz naučnih studija, nije pronađen pozitivan uticaj suplementacije MVM  u pogledu kardiovaskularnih bolesti, raka ili smrtnosti. Neke opservacijske studije su izazvale zabrinutost uslijed povećanog rizika  od bolesti povezanog  sa upotrebom MVM, kao što je  studija na 35.000 žena u Švedskoj koja je pokazala  povećanu incidencu karcinoma dojke. Slijedila je studija o zdravlju žena u Iowi od 39.000 žena u trajanju od skoro 20 godina koja je pokazala asocijacija između upotrebe MVM suplemenata i povećane smrtnost.

Kako bi se procijenile potencijalne koristi  MVM suplementa, najbolje je razumjeti preporuke za i protiv svake specifične komponente.

Vitamin A  (retinol, retinoična kiselina) je neophodan za zdravlje kože, vida, kostiju, rast i imunološku funkciju.

  • Izvori vitamina A

Zdrava i raznolika prehrana većini će ljudi osigurati dovoljno vitamina A. Izvori vitamina A u hrani uključuju jetricu, jaja, slatki krompir, bundevu, špinat, raštiku, kelj, repu, žumanjak, mlijeko, sir i puter.

  • Nedostatak vitamina A

Nedostatak Vitamina A je povezan sa značajnim problemima sa očima, uključujući noćnu sljepoću i suhoću konjunktiva. Dva uobičajena oblika vitamina A su retinol i provitamin A karotenoidi kao što je β-karoten. Beta karoten je pigment koji biljkama daje boju.  U organizmu se pretvara u vitamin A.

  • Faktori rizika za deficit vitamina A

Osobe u opasnosti za nedostatak vitamina A uključuju one sa insuficijencijom gušterače, cističnom fibrozom ili bilo kojim drugim stanjem u kojem dolazi do malapsorpcije masti.

  • Preporučena dnevna količina

Preporučena dnevna količina vitamina A je 900 mcg za odrasle muškarce i 700 mcg za odrasle žene.
Gornja dozvoljena granica  za vitamin A je 3000 µg retinola (10 000 IU)

  • Upotreba u medicinske svrhe

Retinol je oblik vitamina A, koji se obično koristi za liječenje akni, psorijaze, i drugih stanja kože. Hipervitaminoza A je moguća kod pacijenata koji uzimaju lijekove na bazi retinola. Dugotrajne visoke doze mogu izazvati krvarenje iz desni, suhe ili bolne usne. Unos >10 000 IU/dan može  promovisati gubitak koštane mase, osteoporozu, prelom kuka, gubitak kose i oštećenje jetre.

USPSTF (US Preventive Services Task Force) je  izdao preporuku protiv  uzimanja β-karotena za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i raka.

  • Zaključak

Zdrava i raznovrsna ishrana će većini osoba obezbijediti dovoljno vitamina A. Ako ste zainteresovani za antioksidativna svojstva vitamina A, izvori hrane su najbolji. Nije jasno da li suplementi vitamina A nude iste prednosti kao prirodni antioksidansi u hrani. Previše vitamina A može biti štetno, a višak vitamina A tokom trudnoće je povezan sa urođenim defektima

Vitamin A i karotenoidi unešeni hranom povezani su sa smanjenim rizikom od karcinoma dojke, gušterače, mokraćnog mjehura i mozga.

U B vitamine spadaju Vitamin B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B9 (folna kiselina) i B12 (cijanokobalamin).  Dostupni su u kombinaciji ili pojedinačno.

Vitamin B1 (tiamin) je koenzim u metabolizmu ugljikohidrata i aminokiselina.

  • Izvori vitamina B1

U hrani tiamin se nalazi u  proizvodima od cjelovitih žitarica, mesu, ribi i obogaćenim namirnicama.

  • Nedostatak vitamina B1

Ako je ozbiljan, nedostatak tiamina može uzrokovati mentalnu depresiju, probleme s pamćenjem, slabost, otežano disanje i ubrzan rad srca.

  • Faktori rizika za deficit vitamina B1

Osobe povezane sa nedostatkom tiamina su one sa kroničnom konzumacijom alkohola, pothranjenosti, osobe sa zahvatom barijatrijske hirurgije, zatajenjem srca i starije osobe.

  • Preporučeni unos

Za odrasle žene preporučen unos tiamina u prehrani je 1,1 mg,  za muškarce 1.3 mg, a ne postoji gornja dozvoljena granica.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Nedostatak tiamina povezan je sa demencijom i stanjem koje se naziva beri-beri. Znakovi beri-beri uključuju gubitak apetita, zatvor, slabost mišića, bol ili trnce u rukama ili nogama i moguće oticanje stopala ili potkoljenica.

  • Zaključak

Povećanu potrebu za tiaminom treba odrediti vaš ljekar. Tvrdnje da je tiamin učinkovit u liječenju problema s kožom, kroničnog proljeva, umora, mentalnih problema, multiple skleroze, problema sa živcima i ulceroznog kolitisa ili za povećanje apetita nisu dokazane.

Vitamin B2 je koenzim u brojnim reakcijama neophodnim za proizvodnju energije, rad ćelija i metabolizam.

  • Izvori riboflavina u hrani

Riboflavin se može naći u hrani kao što je jaja, meso, mliječni proizvodi i  riboflavinom obogaćena hrana.

  • Nedostatak riboflavina

Nedostatak riboflavina se može vidjeti rijetko ukoliko je osoba na raznovrsnoj ishrani. Češće se može vidjeti u veganskoj i vegetarijanskoj prehrani i kod trudnica.

Nedostatak riboflavina može dovesti do svrbeža i pečenja očiju, osjetljivosti očiju na svjetlo, upale jezika, svrbeža i ljuštenja kože na nosu i skrotumu te ranica u ustima.

 

  • Faktori rizika za deficit riboflavina

Neka stanja mogu povećati  potrebu za riboflavinom kao što su: alkoholizam, opekline, maligna oboljenja, hronični proliv, infekcije, hipertireoza, bolesti crijeva, jetre, barijatrijska hirurgija.

  • Preporučeni dnevni unos

Preporučeni dnevni unos riboflavina za odrasle žene je 1,1 mg, a za muškarce 1.6 mg.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Nisu dokazane tvrdnje da je riboflavin efikasan u liječenju akni, nekih vrsta anemije, migrenskih glavobolja i grčeva u mišićima.

  • Prekomjerna upotreba

Višak riboflavina može uzrokovati da urin postane svijetlo žut.

  • Zaključak

Ako mislite da ishranom ne unosite dovoljno vitamina B2 možete se savjetovati sa ljekarom da li da uzmete dodatak prehrani.

Niacin je vitamin B koji  tijelo proizvodi i koristi za pretvaranje hrane u energiju. Pomaže u održavanju zdravlja živčanog sistema, probavnog sistema i kože. Niacin (vitamin B-3) često je dio dnevne doze multivitamina, ali većina ljudi dobiva dovoljno niacina iz hrane.

  • Izvori vitamina B3 u hrani

Vitamin B3 se može naći u namirnicama kao što je  meso, riba, perad, obogaćeni kruh i kruh od cjelovitih žitarica te obogaćene žitarice.

  • Preporučeni dnevni unos

Za odrasle žene preporučeni dnevni unos je 14 mg, a za muškarce 16 mg.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Niacin u visokim dozama (500-2000 mg) se može koristiti kod osoba sa visokim holesterolom koji ne mogu uzimati statine ili nisu mogli kontrolisati nivo holesterola primjenom statina, dijetom i fizičkom aktivnosti. Ove visoke doze niacina se ne mogu koristiti za snižavanje holesterola tokom trudnoće.

  • Prekomjerna upotreba

Negativni efekti niacina se vide kod pacijenata kojima se daju visoke doze u medicinske svrhe. Tada se može desiti jako crvenilo kože u kombinaciji s vrtoglavicom, ubrzan rad srca, svrbež, mučnina i povraćanje, bolovi u trbuhu, proljev, giht, oštećenje jetre, dijabetes.  Ozbiljne nuspojave su najvjerojatnije ako se uzima između 2000 do 6000 mg niacina dnevno.

  • Zaključak

Ako mislite da ishranom ne unosite dovoljno vitamina B3, ili smatrate da biste mogli imali korist u tretmanu hiperholesterolemije možete se savjetovati sa ljekarom da li da uzmete dodatak prehrani.

Vitamin B-6 (piridoksin) važan je za normalan razvoj mozga i za održavanje zdravlja nervnog i imunološkog sistema.

  • Izvori vitamina B6

Prehrambeni izvori vitamina B-6 uključuju perad, ribu, krompir, leblebiju, banane i obogaćene žitarice.

  • Nedostatak vitamina B-6

Nedostatak vitamina B6 obično je povezan s nedostatkom drugih vitamina B, kao što su folna kiselina (vitamin B-9) i vitamin B-12. To može uzrokovati anemiju, zbunjenost, depresiju i oslabljeni imunološki sistem.

  • Faktori rizika za deficit vitamina B6

Osobe koje imaju bolest bubrega ili stanja koja sprječavaju tanko crijevo da apsorbuje hranjive tvari iz hrane (sindromi malapsorpcije) imaju veću vjerojatnoću za manjak vitamina B-6. Određeni autoimuni poremećaji, neki lijekovi protiv epilepsije i ovisnost o alkoholu također mogu dovesti do nedostatka vitamina B-6.

  • Preporučena dnevna količina vitamina

Za odrasle osobe do 50 godina preporučeni dnevni unos je 1,3 miligrama. Kod osoba starijih od 50 godina preporučena dnevna količina je 1,5 miligrama za žene i 1,7 miligrama za muškarce.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Vitamin B-6 je učinkovit u liječenju sideroblastične anemije. Također može smanjiti težinu jutarnjih mučnina tokom trudnoće.

Postoje neki dokazi da vitamin B-6 može smanjiti simptome PMS-a; međutim, te se studije smatraju nekvalitetnim. Studije pokazuju da kombinacija B vitamina ne smanjuje rizik ili težinu kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

  • Zaključak

Zdrava i raznovrsna ishrana će većini ljudi obezbediti dovoljno vitamina B-6. Međutim, za osobe sa bolestima bubrega, sindromima malapsorpcije i određenim drugim stanjima, suplement vitamina B-6 može biti neophodan.

Suplementi vitamina B-6 su takođe efikasni za lečenje genetskog oblika anemije i za sprečavanje neželjene reakcije na antibiotik cikloserin (seromicin), za lečenje tuberkuloze.

Folat (vitamin B-9) je važan u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i za zdrav rast i funkciju stanica. Ključan je tokom rane trudnoće kako bi se smanjio rizik od urođenih mana mozga i kičme.

  • Izvori folata

Folat se uglavnom nalazi u tamnozelenom lisnatom povrću, grahu, grašku i orašastim plodovima. Voće bogato folatima uključuje narandže, limune, banane, dinje i jagode. Sintetički oblik folata je folna kiselina. Nalazi se u osnovnoj komponenti prenatalnih vitamina i nalazi se u mnogim obogaćenim namirnicama kao što su žitarice i tjestenina.

  • Nedostaci folate

Ishrana kojoj nedostaje hrana bogata folatom ili folnom kiselinom može dovesti do nedostatka folata.

  • Faktori rizika za deficit folata

Nedostatak folata može se javiti kod osoba koji imaju stanja kao što je celijakija, koja sprečava tanko crijevo da apsorbira hranjive tvari iz hrane (sindromi malapsorpcije).

  • Preporučena dnevna količina

Za odrasle osobe preporučeni dnevni unos je 400 mikrograma (mcg). Odraslim ženama koje planiraju trudnoću ili bi mogle zatrudnjeti treba savjetovati da unose 400 do 1000 mcg folne kiseline dnevno.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Neophodna je upotreba folata u trudnoći, planiranju trudnoće i dojenju.

Suplementi folne kiseline također mogu pomoći osobama koje imaju lošu ishranu ili stanja koja ometaju sposobnost tijela da apsorbuje folnu kiselinu.

Folati su povezani sa blago smanjenim rizikom od raka debelog crijeva. Proučavana je upotreba folata  u smanjenju rizika i težine kardiovaskularnih bolesti, ali se više se folati preporučuju u tu svrhu. Također se smatra da smanjuje rizik od demencije i poboljšava simptome kao dodatak u liječenju depresije.

  • Zaključak

Za većinu osoba, najbolji je unos folne kiseline iz hrane. Uravnotežena prehrana obično pruža sve što vam je potrebno. Međutim, suplementi folne kiseline preporučuju se ženama koje planiraju trudnoću, koje bi mogle zatrudnjeti, trudne su ili doje.

Vitamin B-12 (kobalamin) ima esencijalnu ulogu u formiranju crvenih krvnih zrnaca, metabolizmu ćelija, funkciji nerava i proizvodnji DNK.

  • Izvori vitamina B-12 u hrani

Vitamin B  12 se nalazi u mesu, ribi i mliječnim proizvodima. Vitamin B-12 se takođe dodaje nekim namirnicama, kao što su obogaćene žitarice za doručak, a dostupan je i kao oralni dodatak.

  • Nedostatak vitamina B-12

Nedostatak vitamina B 12 nije uobičajen, međutim, osobe koje slijede vegetarijansku ili vegansku ishranu mogu biti skloni nedostatku jer biljna hrana ne sadrži vitamin B-12. Ako se ne liječi, nedostatak vitamina B-12 može dovesti do anemije, umora, slabosti mišića, crijevnih problema, oštećenja živaca i poremećaja raspoloženja.

  • Faktori rizika za deficit vitamina B12

Starije odrasle osobe i osobe sa bolestima probavnog trakta koje utiču na apsorpciju hranljivih materija takođe su podložne nedostatku vitamina B-12. Dodatni faktori rizika su alkoholizam, gastritis sa ahlorhidrijom i gastrektomija. Dugotrajna upotreba metformina u tretmanu dijabetesa tipa 2 može dovesti do deficita vitamina B12.

  • Preporučena dnevna količina

Za odrasle osobe preporučen je dnevni unos od je 2,4 mikrograma (mcg). Za većinu osoba dovoljno vitamina B-12 ima u hrani koju konzumiraju. Ali ljudi koji slijede vegetarijansku ili vegansku ishranu trebali bi jesti nutritivni kvasac i drugu hranu obogaćenu vitaminom B-12 ili mogu uzeti suplemente. Veće doze se preporučuju samo osobama sa nedostatkom vitamina B-12.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Ranije se vjerovalo da vitamin B-12, u kombinaciji s folnom kiselinom (vitamin B-9) i vitaminom B-6, može spriječiti bolesti srca i krvnih sudova smanjenjem nivoa aminokiseline u krvi (homocisteina). Međutim, studije pokazuju da kombinacija ovih vitamina ne smanjuje rizik ili težinu od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Nedostatak vitamina B-12 povezan je s demencijom i niskom kognitivnom funkcijom, ali nije jasno mogu li suplementi vitamina B-12 pomoći u prevenciji ili liječenju demencije.

Atletske performanse. Osim ako nemate nedostatak vitamina B-12, nema dokaza da će suplementi vitamina B-12 povećati vašu energiju ili učiniti od vas boljim sportistom.

  • Zaključak

Većina osoba dobija dovoljno vitamina B-12 izbalansiranom ishranom. Međutim, starije osobe, vegetarijanci, vegani i osobe sa sindromima malapsorpcije mogu imati koristi od suplementacije.

Suplementi vitamina B-12 se također preporučuju ženama koje su trudne ili isključivo doje.

Vitamin C (askorbinska kiselina) je neophodan za formiranje krvnih sudova, hrskavice, mišića i kolagena u kostima. Vitamin C je također od vitalnog značaja za proces ozdravljenja  tela. On je snažan antioksidans koji pomaže u zaštiti ćelija od djelovanja slobodnih radikala koji imaju ulogu u nastanku srčanih oboljenja, raka i drugih. Vitamin C takođe pomaže  tijelu da apsorbuje i skladišti željezo.

  • Izvori vitamina C

Pošto  tijelo ne proizvodi vitamin C, mora se unositi hranom. Vitamin C se nalazi u citrusnom voću, bobičastom voću, krompiru, paradajzu, paprici, kupusu, prokulama, brokuli i špinatu. Vitamin C je također dostupan kao oralni dodatak, obično u obliku kapsula i tableta za žvakanje.

  • Nedostatak vitamina C

Ozbiljan nedostatak vitamina C može dovesti do bolesti zvane skorbut, koja uzrokuje anemiju, krvarenje desni, modrice i slabo zacjeljivanje rana.

  • Faktori rizika za deficit vitamina C

Većina osoba dobija dovoljno vitamina C zdravom ishranom. Nedostatak vitamina C je vjerovatniji kod ljudi koji puše; koji imaju određena gastrointestinalna stanja ili određene vrste raka; koji imaju ograničenu ishranu koja ne uključuje redovno konzumiranje voća i povrća.

  • Preporučena dnevna količina

Za odrasle muškarce preporučeno  je dnevno 90 miligrama , a za žene dnevno 75 miligrama vitamina C.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Ishrana bogata vitaminom C može smanjiti rizik od mnogih vrsta raka, poput raka dojke, debelog crijeva i pluća. Čini se da uzimanje oralnih suplemenata vitamina C ne nudi istu korist.

Uzimanje oralnih suplemenata vitamina C neće spriječiti prehladu. Dokazi također pokazuju da su prednosti redovnog uzimanja dodataka vitamina C za smanjenje trajanja ili težine prehlade minimalne.

Čini se da uzimanje oralnih suplemenata vitamina C u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima sprječava pogoršanje starosne makularne degeneracije i katarakte.

Prekomjerna suplementacija vitamina C je povezana sa povećanim rizikom od kamena u bubregu.

  • Zaključak

Većina osoba dobija dovoljno vitamina C izbalansiranom ishranom. Ljudi koji su podložni nedostatku vitamina C mogu imati koristi od upotrebe suplemenata vitamina C. Ako uzimate vitamin C zbog njegovih antioksidativnih svojstava, imajte na umu da suplement možda neće ponuditi iste prednosti kao prirodni antioksidansi u hrani.

Vitamin E je nutrijent koji je važan za vid, reprodukciju, zdravlje  krvi, mozga i kože, jetre i parenhimnih organa. Vitamin E takođe ima antioksidativna svojstva, što znači da štiti ćelije od oštećenja slobodnim radikalima.

  • Izvori vitamina E

Namirnice bogate vitaminom E uključuju ulje kanole, maslinovo ulje, margarin, bademe i kikiriki. Vitamin E se može dobiti i iz mesa, mliječnih proizvoda, lisnatog povrća i obogaćenih žitarica. Vitamin E je također dostupan kao oralni suplement u kapsulama ili kapima.

  • Nedostatak vitamina E

Nedostatak vitamina E može uzrokovati bol u živcima (neuropatija).

  • Preporučena dnevna količina

Preporučena dnevna količina vitamina E za odrasle je 15 miligrama dnevno.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Neka istraživanja su pokazala da visoke doze vitamina E mogu odgoditi napredovanje Alchajmerove bolesti kod ljudi kojima je dijagnosticirana blaga do umjerena Alchajmerova bolest. Druge studije nisu pokazale ovu korist.

Istraživanja pokazuju da vitamin E može poboljšati simptome nealkoholne masne bolesti jetre. Međutim, neki dokazi upućuju na to da je uzimanje oralnog vitamina E u tu svrhu tokom dvije godine povezano s inzulinskom rezistencijom.

Nije dokazano da povećanje unosa vitamina E sprečava preeklampsiju u trudnoći.

Istraživanja pokazuju da suplementi vitamina E i selena ne sprečavaju rak prostate. Takođe postoji zabrinutost da upotreba suplemenata vitamina E može povećati rizik od raka prostate.

  • Zaključak

Većina osoba dobija dovoljno vitamina E izbalansiranom ishranom. Ako vam je dijagnosticirana blaga do umjerena Alchajmerova bolest, neka istraživanja sugeriraju da bi terapija vitaminom E mogla pomoći u usporavanju napredovanja bolesti.

Međutim, oralna upotreba vitamina E može povećati rizik od raka prostate. Upotreba suplementa može predstavljati druge ozbiljne rizike, posebno pri visokim dozama i ako imate druga zdravstvena stanja ili ste imali srčani ili moždani udar.

Vitamin D je  neophodan tijelu za izgradnju i održavanje zdravih kostiju. To je zato što  tijelo može apsorbovati kalcij, primarnu komponentu kostiju, samo kada je prisutan vitamin D. Vitamin D također reguliše mnoge druge ćelijske funkcije u vašem tijelu. Ima protuupalna, antioksidativna i neuroprotektivna svojstva, koja imaju pozitivan uticaj na  imunitet, funkciju mišića i aktivnost moždanih ćelija.

  • Izvori vitamina D

Vitamin D se prirodno ne nalazi u mnogim namirnicama, ali se može dobiti iz masnih riba kao što su losos, skuša i sardine, te obogaćenih namirnica kao što je mlijeko i žitarice. Tijelo također proizvodi vitamin D kada je izloženo direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Količina vitamina D koju proizvodi  koža zavisi od mnogih faktora, uključujući doba dana, godišnje doba, geografsku širinu i pigmentaciju  kože. Proizvodnja vitamina D može se smanjiti ili potpuno izostati tokom zimskih mjeseci. Krema za sunčanje, iako je važna za sprječavanje raka kože, također može smanjiti proizvodnju vitamina D.

  • Faktori rizika za deficit vitamina D

Najčešći faktori rizika su nedovoljan unos hranom i nedovoljna izloženost sunčevoj svjetlosti. Mnoge starije osobe nisu redovno izložene sunčevoj svetlosti i imaju problema sa apsorpcijom vitamina D. Jednostavan test krvi može da provjeri nivo ovog vitamina.

  • Preporučena dnevna količina

Uzimanje multivitamina s vitaminom D može pomoći u poboljšanju zdravlja kostiju. Preporučena dnevna količina vitamina D je 400 internacionalnih jedinica (IU) za djecu do 12 mjeseci, 600 IU za osobe od 1 do 70 godina i 800 IU za osobe starije od 70 godina.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Nalazi o prednostima vitamina D za prevenciju raka su različiti. Potrebno je više studija kako bi se utvrdilo može li suplementacija vitaminom D smanjiti rizik od određenih karcinoma.

Istraživanja pokazuju da je nizak nivo vitamina D u krvi povezan sa kognitivnim padom. Međutim, potrebno je više studija kako bi se utvrdile prednosti dodatka vitamina D za kognitivno zdravlje.

Suplementi vitamina D mogu se koristiti za pomoć u liječenju nasljednih poremećaja koji su rezultat nemogućnosti apsorpcije ili obrade vitamina D, kao što je porodična hipofosfatemija.

Istraživanja sugerišu da dugotrajna suplementacija vitaminom D smanjuje rizik od multiple skleroze.

Suplementi vitamina D koriste se za liječenje odraslih s teškim nedostatkom vitamina D, što rezultira gubitkom mineralnog sadržaja kostiju, bolovima u kostima, slabošću mišića i mekim kostima (osteomalacija).

Studije sugeriraju da ljudi koji unose dovoljno vitamina D i kalcija u svoju ishranu mogu usporiti gubitak minerala u kostima, pomoći u prevenciji osteoporoze i smanjiti frakture kostiju.

Psorijaza. Nanošenje vitamina D ili lokalnog preparata koji sadrži spoj vitamina D koji se zove kalcipotrien na kožu može liječiti psorijazu tipa plaka kod nekih ljudi.

  • Zaključak

Bez vitamina D vaše kosti mogu postati meke, tanke i lomljive. Ako ne unosite dovoljno vitamina D putem sunčeve svjetlosti ili izvora ishrane, možda će vam trebati dodaci vitamina D.

Vitamin K je neophodan za normalno zgrušavanje krvi.

  • Izvori vitamina K

Vitamin K se nalazi u raznim namirnicama, uključujući zeleno lisnato povrće, meso i mliječne proizvode. Pri konzumaciji uravnotežene ishrane koja sadrži ove namirnice obično ne dolazi do deficita.  Malo vitamina K se gubi iz namirnica koje se  kuhaju.

  • Nedostatak vitamina K

Nedostatak vitamina K je rijedak, ali može dovesti do problema sa zgrušavanjem krvi i pojačanog krvarenja. To se može otkriti produženim protrombinskim vremenom u nalazu krvi.

  • Faktori rizika za deficit

Malapsortivni sindromi mogu dovesti do smanjene apsorcije K vitamina unešenog hranom.

  • Preporučen dnevni unos

Dnevni unos vitamina K je prema preporukama od 90 µg.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Vitamin K smanjuje efikasnost lijekova protiv zgrušavanja krvi. Suplementi vitamina K postali su popularni u proizvodima koji se prodaju za zdravlje kostiju, iako su naučni dokazi različiti. Potrebna su dalja istraživanja, da bi se vitamin K mogao sa sigurnošću preporučiti u ove svrhe. Za sada se vitamin K ne nalazi u trenutnim medicinskim smjernicama za liječenje osteopenije i osteoporoze.

  • Zaključak

Ukoliko mislite da vam je potreban vitamin K porazgovarajte sa svojim ljekarom.

Najsigurnije je uzimati Vitamin K putem raznolike ishrane. Ako uzimate lijekove protiv zgrušavanja krvi (razrjeđivače krvi), količina vitamina K u vašoj ishrani može utjecati na djelovanje ovih lijekova.

Kalcijum je važan za zdravlje kostiju tokom cijelog života. Srce, mišići i živci također trebaju kalcij za pravilno funkcionisanje. Iako je ishrana najbolji način da dobijete kalcijum, suplementi mogu biti opcija ako dijeta ne sadržava dovoljno kalcijuma.

  • Izvori kalcijuma

Kalcijum se može naći u raznim namirnicama, kao što su mliječni proizvodi, tamnozeleno lisnato povrće, riba sa jestivim mekim kostima, kao što su sardine i losos iz konzerve, proizvodi od soje, obogaćene žitarice, voćni sokovi i zamjene za mlijeko. Da bi se apsorbovao kalcijum, tijelu je takođe potreban vitamin D.

  • Nedostaci kalcijuma

U slučaju nedovoljnog nivoa kalcijuma u krvi djeca možda neće dostići svoju punu potencijalnu visinu odrasle osobe, a odrasli mogu imati nisku koštanu masu, što je faktor rizika za osteoporozu.

  • Faktori rizika za deficit kalcijuma

Mnoge osobe  ne dobijaju dovoljno kalcijuma u svojoj ishrani. Pod povećanim rizikom za nedovoljan unos kalcijuma su djeca, adolescenti, starije osobe, osobe na veganskoj dijeti,  intolerantne na laktozu, na kortikosteroidnoj terapiji i osobe sa sindromima malapsorcije kao što je upalna bolest crijeva ili celijakija.

  • Dnevna preporučena količina

Za osobe mlađe od 50 godina preporučuje se dnevni unos od 1000 mg, a za osobe starije od 50 godina preporučuje se 1200 mg.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Kalcijum je neophodan u prevenciji gubitka kosti, kao adjuvantna terapija u tretmanu osteoporoze, te kao obavezna suplementacija u sindromima malapsorpcije. Neke studije sugerišu da kalcij, zajedno s vitaminom D, može imati i dodatnih koristi kao što su prevencija karcinoma, dijabetesa i visokog krvnog pritiska. Ali dokazi o takvim zdravstvenim prednostima nisu potpuni.

  • Zaključak

Kalcijum je mineral koji većina osoba ne unese dovoljno sa hranom. Ukoliko imate pristup hrani obogaćenoj kalcijumom (žitarice, mlijeko, voćni sokovi) preporučuje se njihova dnevna upotreba. Ukoliko u vašoj okolini nemate obogaćenu hranu, možete sa svojim ljekarom porazgovarati o suplementaciji. Previše kalcija u krvi može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca, pa je u nekim slučajevima potrebno kontrolisati nivo kalcijuma u urinu.

Organizmu je hrom potreban za normalan rast i zdravlje. Hrom pomaže u održavanju normalnog nivoa glukoze u krvi.

  • Izvori hroma

Izvori hroma u hrani uključuju žitarice, meso, perad, ribu i pivo.

  • Nedostatak hroma

Nedostatak hroma može dovesti do problema sa živcima i može smanjiti sposobnost tijela da pravilno koristi šećer.

  • Preporučena dnevna količina

Preporučena dnevna doza je oko 50-200 µg dnevno

  • Upotreba u medicinske svrhe

Promocija visokih doza dodataka hroma u preparatima za mršavljenje je postala popularna, ali nedostaju adekvatna ispitivanja na sigurnost i efikasnost.  Uloga suplementacije hroma kod pacijenata sa nedostatkom hroma ili intolerancijom na glukozu nije definisana.

  • Zaključak

Za pacijente koji ne mogu dobiti dovoljno hroma svojom redovnom ishranom ili koji imaju potrebu za više hroma, mogu biti potrebni dodaci hroma.

Željezo je mineral koji je organizmu potreban za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. To stanje se naziva nedostatak željeza ili anemija zbog nedostatka željeza. Iako mnoge osobe unose dovoljno željeza iz ishrane, neki moraju uzimati dodatne količine kako bi zadovoljili svoje potrebe.

  • Izvori željeza

Željezo se u ishrani nalazi u dva oblika – hem željezo koje se dobro apsorbuje i ne hem željezo koje se slabo apsorbuje. Najbolji prehrambeni izvor apsorbirajućeg (hem) željeza je nemasno crveno meso. Piletina, ćuretina i riba su takođe izvori, ali sadrže manje željeza od crvenog mesa. Žitarice, pasulj i neko povrće sadrže slabo apsorbovano (nehemsko) željezo. Hrana bogata vitaminom C (npr. agrumi i svježe povrće), konzumirana s malim količinama hrane koja sadrži hem željezo, kao što je meso, može povećati količinu nehem željeza koje se apsorbira iz žitarica, pasulja i drugog povrća. Neke namirnice (npr. mlijeko, jaja, špinat, koji sadrže vlakna, kafa, čaj) mogu smanjiti količinu nehemskog željeza koje se apsorbira iz hrane.

  • Nedostatak željeza

Nedostatak  može dovesti do neuobičajenog umora, kratkog daha, smanjenja fizičkih performansi i problema s učenjem kod djece i odraslih, te može povećati  šanse za razvoj nekih infekcija.

  • Faktori rizika za deficit

Neka stanja mogu povećati  potrebu za željezom. To uključuje: probleme sa krvarenjem, opekotine, hemodijaliza, bolesti crijeva, gastrektomija, i drugi.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Željezo se uključuje kod pacijenata sa dokazanom anemijom. Iako njegova upotreba postaje popularna u drugim stanjima, potrebne su dodatne studije koje bi potvrdile sigurnost i efikasnost.

  • Zaključak

Nije neuobičajeno da imate nedostatak željeza. Može biti uzrokovan gubitkom krvi (obilnim ili dugotrajnim krvarenjem), nedostatkom željeza u ishrani ili bolešću koja sprječava vaše tijelo da apsorbira željezo iz hrane. Ako su vam potrebni suplementi željeza, razgovarajte sa svojim ljekarom da vidite koliko treba da uzimate i koliko dugo. Previše željeza može dovesti do ozbiljne komplikacije koja se zove trovanje željezom.

Magnezijum ne neophodan za brojne tjelesne funkcije, održava krvni pritisak, gustinu kostiju, srčani ritam. Takođe kontroliše nivo šećera u krvi, učestvuje u stvaranju proteina ​​i DNK.

  • Izvori magnezijum

Najbolji izvori magnezijuma u ishrani su zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, grašak, pasulj i žitarice sa kojih klice ili spoljašnji slojevi nisu uklonjeni. Utvrđeno je da tvrda voda sadrži više magnezija od meke vode. Ishrana bogata mastima može dovesti do manje apsorpcije magnezijuma. Kuhanje može smanjiti sadržaj magnezija u hrani.

  • Nedostatak magnezijuma

Neke bolesti i lijekovi mogu uticati na nivo magnezijum u krvi. Znakovi nedostatka magnezijuma uključuju: gubitak apetita, mučninu, povraćanje, umor, slabost. Ako je nedostatak magnezija izražen mogući simptomi su  utrnulost i peckanje,  grčevi u mišićima, napadi ili promjene u srčanom ritmu.

  • Faktori rizika za deficit

Neke osobe imaju veću vjerovatnoću za nedostatak magnezijuma. To su osobe sa malapsorpcijom, dijabetesom, prekomjernom hroničnom upotrebom alkohola, bolestima bubrega, starije osobe i osobe sa oboljenjima paraštitastih žlijezda.

  • Preporučena dnevna količina

Za muškarce prosječna dnevna preporučena doza je oko 410 mg , a za žene 320 mg.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Anksioznost. Istraživanja pokazuju da magnezijum može pomoći za bolje nošenje sa stresom i  održavanje nivoa kortizola. Pomaže u relaksaciji, ublažava napetost mišića i smanjuje grčeve.

Migrena. Nedostatak magnezija može igrati ulogu u napadima migrene.

San. Magnezijum može poboljšati san kontroliranjem hemikalije u mozgu zvane GABA, koja je ključna za san. Takođe može pomoći u opuštanju mišića i regulaciji nervnog sistema.

Gubitak tjelesne težine. Suplementacija magnezijuma se povezuje sa  smanjenjem indeksa tjelesne mase (BMI), posebno kod osoba s nedostatkom magnezija i gojaznosti.

  • Zaključak

Magnezijum je vjerovatno bezbjedan za većinu ljudi kada se uzima na odgovarajući način. Doze manje od 350 mg dnevno su sigurne za većinu odraslih osoba. Kod nekih osoba magnezijum može uzrokovati želučane tegobe, mučninu, povraćanje, dijareju i druge nuspojave.

Tijelu je cink potreban za normalan rast i zdravlje.

  • Izvori cinka

Cink se nalazi u raznim namirnicama, uključujući nemasno crveno meso, plodove mora (posebno haringe i ostrige), grašak i pasulj. Cink se takođe nalazi u integralnim žitaricama; međutim, otkriveno je da velike količine integralnih žitarica smanjuju količinu cinka koji se apsorbuje.

Nedostatak cinka

Nedostatak cinka može dovesti do lošeg noćnog vida i zacjeljivanja rana, smanjenja čula okusa i mirisa, smanjene sposobnosti borbe protiv infekcija i lošeg razvoja reproduktivnih organa. Vegetarijancima će možda trebati čak 50% više cinka jer je manja apsorpcija cinka iz biljne hrane.

  • Faktori rizika za deficit

Mnoge bolesti mogu dovesti do smanjenog nivoa cinka u krvi, kao što su: malapsorpcija, alkoholizam, opekotine, dijabetes, Down sindrom, poremećaji u ishrani, dugotrajne infekcije, bolesti bubrega, jetre, pankreasa i druge.

  • Preporučena dnevna količina

Dnevne potrebe cinka za muškarce su oko 15 mg, a za žene oko 12 mg.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Zink ima brojne benefite, djeluje pozitivno na oboljenja kože i akne; zdravlje mozga, san i raspoloženje; kontrolu šećera u krvi, reproduktivnu funkciju muškaraca, podiže imunitet i ublažava predmenstrualni sindrom. Tvrdnje da je cink efikasan u prevenciji gubitka vida kod starijih osoba nisu dokazane. Cink nije dokazano efikasan u liječenju porfirije.

  • Zaključak

Cink je siguran kada se koristi u količinama ne većim od 40 mg dnevno. Moguće je da je siguran kada se uzima u većim dozama, ali samo u kratkom vremenskom periodu.

Organizmu je selen potreban za normalan rast i zdravlje. Selen djeluje na odbranu od oksidativnog stresa

i u regulaciji djelovanja hormona štitnjače.

  • Izvori selena

Selen se nalazi u morskim plodovima, jetri, nemasnom crvenom mesu, brazilskim orasima i žitaricama koje se uzgajaju u zemljištu bogatom selenom.

  • Dnevna preporučena doza

Prosječna dnevna doza za žene i muškarce je oko 50 mg, za trudnice 65, a za dojilje 75 mg.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Iako se selen koristi za prevenciju određenih vrsta raka, nema dovoljno informacija koje bi pokazale da je to efikasno. Također se koristi za regulaciju rada štitne žlijezde, posebno njenih autoimunih oboljenja, kao što su Hašimotov tireoiditis i Gravesova bolest.

  • Zaključak

Selen se često koristi za smanjenje rizika od visokog krvnog pritiska tokom trudnoće. Takođe se koristi za rak prostate, komplikacije statinske terapije, abnormalne nivoe holesterola, katarakte i mnoga druga stanja, ali ne postoje dobri naučni dokazi koji bi podržali većinu ovih upotreba.

Jod pomaže u stvaranju hormona štitnjače, koji pomažu u održavanju zdravih ćelija i regulisanju brzine metabolizma.

  • Izvori joda

Izvori joda u hrani uključuju mlijeko, jaja, morske ribe, školjke. Jod se takođe može naći u biljnoj hrani, kao što su žitarice, ali nivoi variraju u zavisnosti od količine joda u tlu gde se biljke uzgajaju. Većina ljudi bi trebalo da bude u mogućnosti da dobije sav jod koji im je potreban kroz raznovrsnu i uravnoteženu ishranu

  • Nedostaci joda

Pravi nedostatk joda dovodi do neadekvatne funkcije štitne žlijezde, pa čak i razvoja gušavosti. Uvođenjem jodiranja soli, kod osoba koje uzimaju preporučene količine takve soli, deficit joda je praktično iskorjenjen.

  • Faktori rizika za deficit

Ako slijedite strogu vegansku ishranu i ne jedete ribu, jaja, kravlje mlijeko ili druge mliječne proizvode, možda biste trebali razmotriti hranu obogaćenu jodom, kao što je so ili razmisliti o uzimanju dodataka joda.

  • Preporučena dnevna količina

Odraslima je potrebno 140 mikrograma (μg) joda dnevno.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Jod se preporučuje osobama sa dokazanim nedostatkom joda. Posebna vrsta joda nazvana kalijum jodid  je odobrena za sprječavanje oštećenja štitnjače nakon radioaktivne nesreće. Jod se također koristi za infekcije oka, desni, zacjeljivanje rana i mnoga druga stanja, ali postoje ograničeni naučni dokazi koji podržavaju mnoge od ovih upotreba.

  • Zaključak

Ako razmišljate o uzimanju suplemenata, potražite savjet zdravstvenog radnika. Dugotrajno uzimanje visokih doza joda moglo bi promijeniti način na koji vaša štitna žlijezda radi. Ako uzimate suplemente joda, nemojte uzimati previše jer to može biti štetno.

Koenzim Q10 je supstanca slična vitaminu koja se nalazi u celom tijelu, ali posebno u srcu, jetri, bubrezima i pankreasu. Neophodan za pravilno funkcionisanje mnogih organa i odvijanje raznih hemijskih reakcija u tijelu. Pomaže u obezbjeđivanju energije ćelijama, a ima i antioksidativno djelovanje.

Izvori koenzima Q 10

Nalazi se u malim količinama u mesu i morskim plodovima. Količina CoQ10 koja se nalazi u ovim prehrambenim izvorima, međutim, nije dovoljna da značajno poveća nivoe CoQ10 u tijelu.

  • Nedostaci i faktori rizika

Nivo CoQ10 u tijelu se smanjuje sa starenjem. Utvrđeno je i da je nivo CoQ10 niži kod ljudi sa određenim stanjima, kao što su bolesti srca, i kod onih koji uzimaju lijekove za snižavanje holesterola koji se nazivaju statini.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Pacijenti obično koriste suplementaciju CoQ10 u terapiji kongestivne srčane insuficijencijom u pokušaju da se zameni nivo  koji je izgubljen u ćelijama miokarda, ali se ne nalazi u medicinskim  smjernicama za liječenje. Često se koristi u dijabetičkoj polineuropatiji i fibromijalgiji. Neka istraživanja pokazuju da uzimanje koenzima Q10  smanjuje bol, osjetljivost, umor i probleme sa spavanjem kod osoba s fibromijalgijom.

  • Zaključak

Suplementi CoQ10 mogu biti korisni za liječenje stanja kao što je kongestivna srčana insuficijencija i prevencija migrene. CoQ10 se smatra sigurnim, s nekoliko nuspojava. Međutim, obavezno uzimajte ovaj dodatak pod nadzorom svog ljekara.

Riblje ulje je dijetetski izvor omega-3 masnih kiselina. Tijelu su potrebne omega-3 masne kiseline za mnoge funkcije, od mišićne aktivnosti do rasta ćelija.

  • Izvori Omega 3 masnih kiselina

Omega-3 masne kiseline se dobijaju iz hrane. Ne mogu se proizvesti u tijelu. Riblje ulje sadrži dvije omega-3 masne kiseline koje se nazivaju dokozaheksaenska kiselina (DHA) i eikozapentaenska kiselina (EPA). Izvori DHA i EPA u ishrani su masne ribe, kao što su losos, skuša i pastrmka, i školjke, kao što su dagnje, ostrige i rakovi. Neki orašasti plodovi, sjemenke i biljna ulja sadrže još jedan omega-3 zvan alfa-linolenska kiselina (ALA).

  • Upotreba u medicinske svrhe

Istraživanja o upotrebi ribljeg ulja za određena stanja pokazuju:

Osobe koje konzumiraju dijetalne izvore ribljeg ulja najmanje dva puta sedmično imaju manji rizik od umiranja od srčanih bolesti, ali čini se da uzimanje suplemenata ribljeg ulja ima male ili nikakve koristi za zdravlje srca.

Više studija navodi skromno smanjenje krvnog pritiska kod ljudi koji uzimaju dodatke ribljem ulju. Postoje neki dokazi da bi korisni efekti ribljeg ulja mogli biti veći za osobe s umjerenim do teškim visokim krvnim pritiskom nego za one s blagim povišenim.

Postoje jaki dokazi da omega-3 masne kiseline mogu značajno smanjiti nivo triglicerida u krvi. Čini se da postoji i blago poboljšanje lipoproteina visoke gustine (HDL, ili “dobrog”) holesterola, iako je uočeno i povećanje nivoa lipoproteina niske gustine (LDL, ili “lošeg”)

Istraživanja pokazuju da bi dodaci ribljeg ulja mogli pomoći u smanjenju bolova, poboljšanju jutarnje ukočenosti i ublažavanju osjetljivosti zglobova kod osoba s reumatoidnim artritisom. Iako je olakšanje često skromno, moglo bi biti dovoljno da smanji potrebu za protuupalnim lijekovima.

Zaključak

Omega-3 masne kiseline su neophodne za dobro zdravlje. Pokušajte da ih ubacite u svoju ishranu konzumirajući ribu – pečenu, a ne prženu. Suplementi ribljeg ulja mogu biti od pomoći ako imate visoke trigliceride ili reumatoidni artritis.

Glukozamin je prirodno jedinjenje koje se nalazi u hrskavici – čvrstom tkivu koje štiti zglobove.

  • Izvori glukozamina

Ne postoje  izvori glukozamina u hrani, pa se mora unositi iz suplemenata. Većina dodataka je napravljena od hitina, tvrdih vanjskih ljuski škampa, jastoga i rakova. Drugi oblici glukozamina dostupni su osobama alergičnim na školjke.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Glukozamin sulfat se najviše koristi za liječenje bolnog stanja uzrokovanog upalom, oštećenjem i eventualnim gubitkom hrskavice (osteoartritis).

Oralna upotreba glukozamin sulfata može donekle ublažiti bol za osobe s osteoartritisom koljena. Neka istraživanja pokazuju da može pomoći i usporiti degeneraciju zgloba koljena povezanu sa osteoartritisom.

Rana istraživanja sugeriraju da oralna upotreba glukozamin hidroklorida može smanjiti bol povezanu s reumatoidnim artritisom. Međutim, istraživači nisu primijetili poboljšanje upale ili broja bolnih ili natečenih zglobova.

  • Zaključak

Glukozamin sulfat može donekle ublažiti bol za osobe sa osteoartritisom. Čini se da je suplementacija sigurna i može biti od pomoći za osobe  koje ne mogu uzimati nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID). Iako su rezultati studija različiti, glukozamin sulfat bi mogao biti vrijedan pokušaja.

SAM-e je spoj koji se prirodno proizvodi u tijelu i igra važnu ulogu u normalnoj tjelesnoj funkciji. Sintetizovani oblik SAM-e smatra se suplementom u SAD-u, ali se SAM-e decenijama prodaje kao lek na recept u djelovima Evrope. SAM-e je također poznat kao ademetionin.

  • Izvori SAMe

Nema prirodnih izvora, u slučaju potrebe za SAMe jedini izvor je suplementacija

  • Upotreba u medicinske svrhe

SAMe se koristi za smanjenje bolova u osteoartritisu.  Neka istraživanja su otkrila da je oralni SAM-e efikasan kao i nesteroidni protuupalni lijekovi protiv bolova (NSAID), kao što je ibuprofen. SAMe-u treba duže da počne djelovati, ali također ima manje nuspojava od NSAID.

SAM-e se također koristi za liječenje depresije dugi niz godina. Neka istraživanja su otkrila da SAM-e može djelovati jednako dobro kao triciklički antidepresivi u ublažavanju simptoma. Međutim, mnoge od ovih studija bile su manjkave ili premale da bi rezultati bili konačni.

Ne postoji utvrđena idealna doza SAM-e. Za depresiju, mnoge studije su tretirale pacijente sa 400 do 600 miligrama dnevno. Za osteoartritis uobičajeno je 600-1200 miligrama SAM-e dnevno podijeljenih u tri doze.

  • Zaključak

SAMe se koristi u tretmanu boli kod osteoartritisa i depresiji. Iako su rezultati studija različiti, SAMe bi mogao biti vrijedan pokušaja.

Melatonin je hormon koji ima ulogu u spavanju. Proizvodnja i oslobađanje melatonina u mozgu povezana je s dobom dana i količinom svjetlosti kojoj smo izloženi, povećava se pri svjetlu i tokom dana, a opada pri tami i tokom noći. Proizvodnja melatonina opada s godinama.

  • Izvori melatonina

Jaja i riba su namirnice životinjskog porijekla sa većim sadržajem melatonina, dok su u biljnoj hrani orašasti plodovi s najvećim sadržajem melatonina. Neke vrste gljiva, žitarica i proklijale mahunarke ili sjemenke također su dobri izvori melatonina u ishrani.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Melatonin se koristi za poremećaje spavanja kod odraslih i djece. Efikasan je kod odgođene faze spavanja (kasno spavanje-kasno buđenje). Koristi se za preveniranje poremećaja spavanja povezanog sa putovanjem u drugu vremensku zonu (jet lag). Također je koristan u poremećaju spavanja izazvanog smjenskim radom. Melatonin bi mogao biti koristan za starije osobe koje mogu imati manjak melatonina. Iako je sve više više dokaza o uticaju melatonina na smanjenje upale štitne žlijezde uzrokovane Hashimoto tireoiditisom, potreban je oprez jer može dovesti do smanjene proizvodnje hormona štitne žlijezde.

  • Zaključak

Vaše tijelo vjerovatno proizvodi dovoljno melatonina za svoje  potrebe. Međutim, dokazi sugerišu da suplementi melatonina potiču san i da su sigurni za kratkotrajnu upotrebu.  Budući da melatonin može uzrokovati dnevnu pospanost, nemojte voziti u roku od pet sati od uzimanja suplementa. U pravilu treba ga tretirati kao svaku drugu tabletu za nesanicu.

Iako se obično naziva vitamin B8, inozitol nije vitamin već šećer s nekoliko važnih funkcija. Inozitol igra strukturnu ulogu u tijelu kao glavna komponenta ćelijskih membrana. Međutim, utiče i na delovanje insulina, hormona neophodnog za kontrolu šećera u krvi. Pored toga, utiče na hemikalije koje prenose informacije u mozgu, kao što su serotonin i dopamin.

  • Izvori inozitola

Kao dodatak, inozitol je obično poznat kao: Myo-inositol, D-kiro-inozitol i Inozitol heksafosfat.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Tijelu je potreban inozitol za funkcionisanje i razvoj ćelija. Dok istraživanja još uvijek traju, sve je šira upotreba inozitola za različita zdravstvena stanja. Prednosti inozitola mogu uključivati: smanjenje rizika od metaboličkog sindroma; ublažavanje simptoma sindroma policističnih jajnika (PCOS); smanjenje rizika od gestacijskog dijabetesa i prijevremenog porođaja; snižavanje visokog holesterola; bolje procesuiranje inzulina; potencijalno ublažavanje simptoma depresije i drugih poremećaja raspoloženja.

  • Zaključak

Postoje dva glavna oblika inozitola koji se koriste u suplementima, a to su mio-inozitol (MYO) i D-kiro-inozitol (DCI). Iako ne postoji formalni konsenzus o najefikasnijem tipu i dozi, čini se da su  učinkovite doze u studijama slijedeće:

Za sindrom policističnih jajnika: 1,2 grama DCI jednom dnevno, ili 2 grama MYO i 200 mcg folne kiseline dva puta dnevno tokom 6 mjeseci. Za metabolički sindrom: 2 grama MYO dva puta dnevno tokom jedne godine. Za kontrolu šećera u krvi kod gestacijskog dijabetesa: 2 grama MYO i 400 mcg folne kiseline dva puta dnevno tokom trudnoće. Za kontrolu šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2: 1 gram DCI i 400 mcg folne kiseline jednom dnevno tokom 6 mjeseci. Smatra se da sigurno uzimati inozitol 10 sedmica.

Bromelain je vrsta enzima koji se naziva proteolitički enzim. Nalazi se u soku od ananasa i u stabljici ananasa. Bromelain potiče tijelo na proizvodnju supstanci koje se bore protiv bolova i otoka.

  • Izvori bromelaina

Iako se bromelain ekstrahuje iz ananasa, konzumiranje soka ili voća ne obezbjeđuje dovoljnu dozu bromelaina.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Bromelain se promovira kao dodatak prehrani za smanjenje bolova i otoka, posebno nosa i sinusa, desni i drugih dijelova tijela nakon operacije ili ozljede. Također se promovira za osteoartritis, probavne probleme i bolove u mišićima. Doze do 80-320 mg 2-3x  dnevno se bezbedno koriste do jedne godine. Bromelain može uzrokovati neke nuspojave, uključujući dijareju i želučane tegobe. Može povećati rizik od krvarenja tokom i nakon operacije. Potrebno je isključenje bromelaina najmanje 2 sedmice prije zakazane operacije. Ljudi koji su alergični na ananas, lateks, pšenicu, celer, mrkvu, komorač, polen čempresa ili polen trave mogu takođe biti alergični na bromelain.

  • Zaključak

Ananas se vjekovima koristi u Centralnoj i Južnoj Americi za liječenje probavnih smetnji i smanjenje upale. Njemačka komisija E odobrila je bromelain za liječenje otoka i upale nakon operacije, posebno operacije sinusa.

Resveratrol je supstanca koja se uglavnom nalazi u crvenom grožđu i proizvodima od grožđa (vino, sok). Resveratrol može imati brojne učinke na tijelo, uključujući antioksidativno djelovanje, širenje krvnih žila i smanjenje zgrušavanja krvi. Također može smanjiti bol i oticanje, smanjiti nivo šećera u krvi i pomoći tijelu u borbi protiv bolesti.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Peludna groznica. Upotreba nazalnog spreja koji sadrži resveratrol tri puta dnevno tokom 4 sedmice smanjuje simptome alergije kod odraslih sa sezonskim alergijama. Upotreba spreja za nos koji sadrži resveratrol i beta-glukane tri puta dnevno tokom 2 mjeseca također smanjuje simptome alergije kod djece sa sezonskim alergijama.

Gojaznost. Uzimanje resveratrola na usta povećava gubitak težine kod gojaznih i gojaznih odraslih osoba. Ali čini se da ne poboljšava krvni pritisak, kontrolu glukoze ili nivo holesterola i drugih masti.

  • Zaključak

Postoji interes za korištenje resveratrola u brojne druge svrhe, ali za sada nema dovoljno pouzdanih informacija da upotrebu u drugim stanjima.

Izoflavonoidi su klasa fitoestrogena — jedinjenja biljnog porekla sa estrogenim delovanjem. Soja i proizvodi od soje su najbogatiji izvori izoflavona u ljudskoj prehrani. Izoflavonoidi su dobro poznati po svojim antioksidativnim, antimikrobnim i protuupalnim zdravstvenim prednostima.

  • Izvori izoflavonoida

Izoflavoni se nalaze u nekoliko biljnih namirnica, uključujući: soju, tofu, miso, leblebija I kikiriki.

  • Upotreba u medicinske svrhe

Sojini izoflavonodi se koriste u tretmanu smanjenja menopauzalnih tegoba i prevenciji osteoporoze. Trenutna istraživanja daju oprečne rezultate u smislu efikasnosti sojinih izoflavonoida u ove svrhe. Za sada se smatra da postoji dovoljno dokaza za njihovu preporuku kod žena u prevenciji menopauzalnog kognitivnog deficita.

  • Zaključak

Rezultati studija sugeriraju da ishrana bogata izoflavonoidima može pružiti zaštitu od određenih karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Suplementacija sojinim izoflavonoidima je korisna kod postmenopauzalnih žena u prevenciji kognitivnog deficita.