Metabolički sindrom

Šta je to metabolički sindrom

Metabolički sindrom (MS) je skup stanja koja se javljaju zajedno, povećavajući rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2. Ova stanja uključuju povišen krvni pritisak, visok nivo šećera u krvi, višak tjelesne masti oko struka i abnormalne nivoe holesterola ili triglicerida. Ako imate samo jedno od ovih stanja, ne znači da imate metabolički sindrom. Ali  znači da imate veći rizik za razvoj  drugih ozbiljnih bolesti.

Različite ekspertske organizacije definisale su dijagnostičke kriterije za metabolički sindrom, a najčešće upotrebljavani kriterij je od »National Cholesterol Education Program/ Adult Treatment Panel III« (NCEP-ATP III). Kriteriji od Svjetske zdravstvene asocijacije (SZO) i Američke asocijacije kliničkih endokrinologa su također u upotrebi.

Definicije ovih organizacija nisu potpuno iste, ali svi se slažu u jednom: za metabolički sindrom je zajedničko gojaznost i gojaznošću uzrokovana inzulinska rezistencija. Zato su nazivi Metabolički sindrom i Sindrom inzulinske rezistencije sinonimi, odnosno označavaju isti poremećaj. AACE koristi naziv Sindrom inzulinske rezistencije umjesto MS. Prema AACE kada osoba razvije dijabetes, termin sindrom inzulinske rezistencije više se ne primjenjuje.

Inzulinska rezistencija je definisana poremećenim nivoom glukoze u krvi kao: dijabetes tip 2; poremećaj glukoze natašte (IGF); narušena tolerancija glukoze (IGT).

Faktori rizika

Sljedeći faktori povećavaju  šanse za razvoj metaboličkog sindroma:

  • Rizik od metaboličkog sindroma raste s godinama.
  • Etnička pripadnost
  • Gojaznost
  • Veća je vjerovatnoća da ćete imati metabolički sindrom ako ste imali dijabetes tokom trudnoće (gestacijski dijabetes) ili ako imate porodičnu anamnezu dijabetesa tipa 2.
  • Druge bolesti. Rizik od metaboličkog sindroma je veći kod osoba koje imaju nealkoholnu masnu bolest jetre, sindrom policističnih jajnika ili sindrom apneje u snu.

Ukoliko se promjenom stila života ne djeluje na komponente metaboličkog sindroma, može doći do slijedećih komplikacija:

  • Dijabetes tip 2. Ukoliko se ne postigne gubitak viška kilograma, može se razviti rezistencija na inzulin, koja može dovesti do dijabetesa tipa 2.
  • Bolesti srca i krvnih sudova. Visok holesterol i visok krvni pritisak mogu doprineti stvaranju plakova u arterijama. Ovi plakovi ih mogu suziti i očvrsnuti, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Dijagnoza se postavlja kada osoba ima 3 ili više od ovih faktora:

  • Abdominalna gojaznost, data kao obim struka, Muškarci >102 cm, Žene >88 cm
  • Nivo triglicerida ≥1,7 mmol/L
  • Nivo HDL holesterola
    • Muškarci <1,04 mmol/L
    • Žene <1,30 mmol/L
  • Krvni pritisak ≥130/≥80 mm Hg
  • Glukoza natašte ≥5,5 mmol/L

Da li imate metabolički sindrom? Izračunajte:

https://qxmd.com/calculate/calculator_120/metabolic-syndrome-idf

Doživotna posvećenost zdravom načinu života može spriječiti stanja koja uzrokuju metabolički sindrom.

  • Obavljanje najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti većinu dana
  • Ishrana bogata povrćem, voćem, nemasnim proteinima i integralnim žitaricama
  • Ograničen unos zasićenih masti i soli u ishrani
  • Održavanje zdrave težine
  • Prestanak pušenja

Liječenje metaboličkog sindroma je usmjereno na liječenje njegovih komponenti. Liječenje gojaznosti je primarno, jer  će direktno uticati na smanjenje inzulinske rezistencije. Zatim je  liječenje usmjereno na komponente koje su praktično posljedica gojaznosti i inzulinske rezistencije (hiperglikemija, hiperlipidemija, hipertenzija, proinflamacija).

Ako znate da imate barem jednu komponentu metaboličkog sindroma, pitajte svog ljekara da li vam je potrebno testiranje na druge komponente sindroma.