Poremećaji metabolizma lipida

Koji su to poremećaji metabolizma lipida (masti) u krvi

Holesterol je  supstanca koja se nalazi u krvi zdravih osoba. Potreban je tijelu za izgradnju zdravih ćelija, ali visoki nivoi holesterola mogu povećati rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Holesterol se kroz  krv prenosi vezan za proteine. Ova kombinacija proteina i holesterola naziva se lipoprotein. Postoje različite vrste holesterola, na osnovu toga šta lipoprotein nosi i to:

  • Lipoprotein niske gustine (LDL). LDL, “loš” holesterol, prenosi čestice holesterola kroz
  • LDL holesterol se nakuplja u zidovima vaših arterija, čineći ih tvrdim i uskim.
  • Lipoprotein visoke gustine (HDL). HDL, “dobar” holesterol, sakuplja višak holesterola i vraća ga u jetru.

Visok holesterol može biti naslijeđen, ali je često rezultat nezdravog načina života, zbog čega se može spriječiti i liječiti. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i ponekad lijekovi mogu pomoći u smanjenju visokog holesterola.

Genetski poremećaj poznat kao porodična hiperholesterolemija, koji počinje u djetinjstvu, može uzrokovati hronično povišen holesterola tokom cijelog života osobe. Nivoi mogu postati toliko visoki da se komplikacije, kao što su srčani i moždani udar, mogu javiti prerano – čak i u predškolskim godinama – ako se osoba ne liječi od malih nogu.

Postoji nekoliko različitih uzroka poremećaja lipida. Jedna od najčešćih je genetska predispozicija. Životne navike mogu uticati na genetsku predispoziciju, smanjiti ili povećati rizik.

Medicinska stanja koja mogu uzrokovati nezdrav nivo holesterola uključuju:

  • Hronična bolest bubrega
  • Dijabetes
  • HIV/AIDS
  • Hipotireoza
  • Lupus

Nivo holesterola se takođe može pogoršati nekim vrstama lijekova za stanja kao što su:

  • Retinoidi
  • Lijekovi u liječenju malignih oboljenja
  • Neki antihipertenzivi
  • Neki lijekovi u liječenju HIV/AIDS-a
  • Antiaritmici
  • Neki imunosupresivi

Faktori koji mogu povećati rizik od nezdravog nivoa holesterola

  • Nezdrava ishrana. Konzumiranje previše zasićenih masti ili trans masti može dovesti do nezdravog nivoa holesterola. Zasićene masti se nalaze u masnim komadima mesa i punomasnim mliječnim proizvodima. Trans masti se često nalaze u grickalicama ili desertima.
  • Gojaznost . Indeks tjelesne mase (BMI) od 30 ili više, povećava rizik od visokog holesterola.
  • Nedostatak fizičke aktivnosti. Vježbanje pomaže u povećanju HDL-a, “dobrog” holesterola.
  • Pušenje. Pušenje cigareta može smanjiti nivo HDL, “dobrog” holesterola.
  • Konzumiranje previše alkohola može povećati ukupni nivo holesterola.
  • Čak i mala djeca mogu imati nezdrav holesterol, ali je mnogo češći kod ljudi starijih od 40 godina.

Visok holesterol nema simptome. Test krvi je jedini način da otkrijete da li ga imate.

Sa visokim holesterolom se razvijaju masne naslage u krvnim sudovima, koje vremenom rastu što otežava protok krvi kroz arterije. Ponekad te naslage mogu iznenada puknuti i formirati ugrušak koji uzrokuje srčani ili moždani udar.

Prema Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv (NHLBI), prvo ispitivanje holesterola trebalo bi uraditi u dobi između 9 i 11 godina, a zatim se nakon toga ponavlja svakih pet godina. NHLBI preporučuje da se skrining holesterola obavlja svake jedne do dvije godine za muškarce od 45 do 65 godina i za žene od 55 do 65 godina.

Profil lipida također obično mjeri holesterol zajedno sa trigliceridima, vrstu masti u krvi. Visok nivo triglicerida takođe može povećati rizik od srčanih bolesti.

Prvi korak u smanjenju povišenog novoa holesterola  je promjena stila života koja uključuje:

  • Dijetu sa sniženim unosom soli i povećanim unosom voća, povrća i integralnih žitarica
  • Ograničena količina životinjskih masti i korištenje dobrih masti u umjerenim količinama
  • Regulacija tjelesne težine
  • Prestanak pušenja
  • Fizička aktivnost većinu dana u sedmici najmanje 30 minuta
  • Umjereno konzumiranje alkohola

U slučaju povišenih vrijednosti holesterola koje ne reaguju na mjere prevencije potrebno je liječenje.

Ukoliko su vrijednosti holesterola povišene i ne odgovaraju na mjere za njegovo snižavanje, vaš ljekar će vam uključiti lijekove antilipemike.

Ako nivo holesterola nije u zdravom rasponu, ili ako imate porodičnu istoriju visokog holesterola, bolesti srca ili druge faktore rizika obratite se endokrinologu. Moguće je da su vam potrebne češće kontrole, uključenje medikamentozne terapije ili promjena  postojeće terapije.

Povišeni trigliceridi u krvi

Trigliceridi su vrsta masti (lipida) koji se nalaze u krvi. Visok nivo triglicerida može povećati rizik od srčanih bolesti. Nakon obroka, tijelo sve kalorije koje ne mora odmah potrošiti pretvara u trigliceride. Te trigliceride zatim pohranjuje u  masne ćelije. Kasnije, između obroka, hormoni oslobađaju trigliceride od kojih proizvode energiju.

Ukoliko se redovno konzumira više kalorija nego što se sagorjeva, posebno iz hrane bogate ugljikohidratima, može se povisiti nivo triglicerida u krvi (hipertrigliceridemija).

Također postoje genetski poremećaji koji mogu dovesti do ekstremno visokih vrijednosti triglicerida u krvi kao što je Hilomikronemija, gdje su pacijenti pod posebno povećanim rizikom od upale gušterače (pankreatitis).

Faktori koji mogu povećati rizik od visokog nivoa triglicerida uključuju:

  • Porodična istorija visokog holesterola ili visokih triglicerida
  • Menopauza
  • Trudnoća
  • HIV
  • Genetski faktori

Postoji nekoliko različitih uzroka poremećaja lipida. Jedna od najčešćih je genetska predispozicija. Životne navike mogu uticati na genetsku predispoziciju, smanjiti ili  povećati rizik.

Medicinska stanja koja mogu uzrokovati nezdrav nivo triglicerida uključuju:

  • Dijabetes tipa 2 ili predijabetes
  • Metabolički sindrom – stanje kada se visoki krvni pritisak, gojaznost i visok šećer u krvi javljaju zajedno, povećavajući rizik od srčanih bolesti
  • Nizak nivo hormona štitnjače (Hipotireoza)
  • Određena rijetka genetska stanja koja utiču na to kako vaše tijelo pretvara masti u energiju

Ponekad su visoki trigliceridi nuspojava uzimanja određenih lijekova, kao što su:

  • Diuretici
  • Estrogen i progestin
  • Retinoidi
  • Steroidi
  • Beta blokatori
  • Neki imunosupresivi
  • Neki lijekovi za HIV

U ranim fazama poremećaja lipida nema simptoma. Visok ukupni holesterol, visoki LDL, visoki trigliceridi i nizak HDL često se prvo otkriju rutinskim testom krvi na godišnjem pregledu. Neki ljudi sa vrlo visokim nivoom holesterola i triglicerida mogu razviti ksantome – naslage holesterola koje se pojavljuju na gležnjevima ili laktovima – ali to nije uobičajeno.

Visoki trigliceridi mogu doprinijeti otvrdnjavanju arterija ili zadebljanju zidova arterija (arterioskleroza) – što povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara i srčanih bolesti. Ekstremno visoki trigliceridi mogu uzrokovati i akutnu upalu pankreasa (pankreatitis).

Trigliceridi se najčešće provjeravaju u sastavu testa  koji se ponekad naziva lipidni panel ili lipidni profil. To je jednostavan test krvi koji može otkriti da li su  trigliceridi u zdravom rasponu:

  • Normalno < 1,7 mmol/L
  • Granično povišeni – 1,8 do 2,2 mmol/L
  • Visoki  2,3 do 5,6 mmol/L
  • Veoma visoki 5,7 mmol/L ili više

  • Redovna fizička aktivnost, najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti tokom većine ili svih dana u sedmici. Redovno vježbanje može smanjiti trigliceride i povećati “dobar” holesterol.
  • Izbjegavanje šećera i prostih ugljikohidrata. Jednostavni ugljikohidrati, kao što su šećer i hrana napravljena od bijelog brašna ili fruktoze, mogu povećati trigliceride.
  • Regulacija tjelesne težine. Osobe sa blagom do umjerenom hipertrigliceridemijom trebaju smanjiti dnevni unos kalorija. Dodatne kalorije se pretvaraju u trigliceride i skladište u obliku masti. Smanjenje kalorija će smanjiti trigliceride.
  • Biranje zdravijih masti. Zasićene masnoće koje se nalaze u mesu zamijenti za zdravije masnoće koje se nalaze u biljkama, poput maslinovog i ulja repice.
  • Ograničiti količinu. Alkohol je bogat kalorijama i šećerom i ima posebno snažan učinak na trigliceride.

Ako promjene zdravog načina života nisu dovoljne za kontrolu visokih triglicerida, vaš ljekar može preporučiti lijekove za smanjenje masnoća u krvi -antilipemike.

Ako nivo triglicerida nije u zdravom rasponu, ili ako imate porodičnu istoriju povišenih triglicerida, bolesti srca ili druge faktore rizika, obratite se endokrinologu. Moguće je da su vam potrebne češće kontrole, uključenje medikamentozne terapije ili promjena  postojeće terapije.