Predijabetes

Šta je predijabetes

Predijabetes se dijagnostikuje kada je nivo šećera u krvi veći od normalnog, ali nedovoljno visok da bi se mogao nazvati dijabetesom. Predijabetes može dovesti do dijabetesa ukoliko se ne preduzmu mjere prevencije.

Ukoliko osoba ima predijabetes, već tada mogu početi hronične komplikacije dijabetesa, posebno srca i krvnih sudova. Međutim,  progresija predijabetesa u dijabetes tipa 2 se može odložiti ili spriječiti.

Isti faktori koji povećavaju izglede za dobijanje dijabetesa tipa 2 također povećavaju rizik od predijabetesa. Ovi faktori uključuju:

  • Težina. Prekomjerna težina je primarni faktor rizika za predijabetes.
  • Obim struka. Rizik od inzulinske rezistencije raste za muškarce sa strukom većim od 102 cm i za žene sa strukom većim od 88 cm.
  • Konzumiranje crvenog mesa i prerađenog mesa, te napitaka zaslađenih šećerom, povezano je s većim rizikom od predijabetesa.
  • Neaktivnost
  • Iako se dijabetes može razviti u bilo kojoj dobi, rizik od predijabetesa se povećava nakon 35. godine.
  • Porodična istorija. Rizik od predijabetesa se povećava u prisustvu roditelja, brata ili sestre sa dijabetesom tipa 2.
  • Gestacijski dijabetes. Dijabetes u trudnoći (gestacijski dijabetes), i za majku i za dijete povećava rizik od razvoja predijabetesa.
  • Sindrom policističnih jajnika
  • Opstruktivna apneja u snu
  • Pušenje može povećati otpornost na inzulin i može povećati rizik od dijabetesa tipa 2 kod osoba s predijabetesom.

Predijabetes nema specifičnih simptoma. Ukoliko imate pozitivne faktore rizika za dijabetes, postoji mogućnost da ste već razvili predijabetes, a da niste svjesni.

Komplikacije predijabetesa mogu početi znatno prije postavljanja dijagnoze i uključuju:

  • Dugotrajno oštećenje srca, krvnih sudova i bubrega
  • Neprepoznate (tihe) srčane udare
  • Napredovanje u dijabetes tipa 2

Izbor zdravog načina života može  pomoći u sprečavanju predijabetesa i njegove progresiju u dijabetes tipa 2. To uključuje:

  • Zdravu ishranu
  • Fizičku aktivnost
  • Gubitak viška kilograma
  • Kontrolisanje krvnog pritiska i holesterola
  • Prestanak pušenja

Američka asocijacija  za dijabetes (ADA) preporučuje da skrining dijabetesa za većinu odraslih počne u dobi od 35 godina. ADA savjetuje provjeru dijabetesa prije 35. godine ako imate prekomjernu težinu i dodatne faktore rizika za predijabetes ili dijabetes tipa 2.

Dijagnoza se postavlja na osnovu HbA1C, ŠUK-a na tašte i 2h nakon obroka, te u OGT testu.

HbA1C
Normalno 5,7%
Predijabetes 5,7% do 6,4%
Dijabetes >= 6,5% na dva odvojena testa

Šećer u krvi natašte
Normalno < 5,6 mmol/L
Predijabetes 5,6 do 6,9 mmol/L
Dijabetes >=7,0 mmol/L na dva odvojena testa

Oralni test tolerancije na glukozu (OGTT)
Normalno < 7,8 mmol/L je Predijabetes 7,8 do 11,0 mmol/L Dijabetes >= 11,1 mmol/L na dva odvojena testa

Konzumiranje zdrave hrane, pretvaranje fizičke aktivnosti u vašu svakodnevnu rutinu i održavanje zdrave tjelesne težine mogu pomoći da se nivo šećera u krvi vrati na normalu.

Ukoliko imate povremeno blago povišene vrijednosti šećera u krvi javite se endokrinologu. Ukoliko imate predijabetes, potrebno je redovno kontrolisati šećer u krvi i Hba1C, a detaljan pregled endokrinologa potrebno je obavljati najmanje jednom godišnje.