Kušingova bolest

Šta je Kušingova bolest?

Kušingova bolest nastaje kada tumor hipofize luči prekomjernu količinu adrenokortikotropnog hormona (ACTH) koji dovodi do povećane proizvodnje  kortizola u nadbubrežnim žlijezdama. Prema veličini ovi tumori mogu biti mikroadenomi (manji od 1 cm) i makroadenomi (veći od 1 cm). Nastaju najčešće sporadično, vrlo rijetko su genetski uzrokovani.

Neki tumori izvan hipofize također mogu izlučivati ACTH i dati kliničku sliku Kušinga. Ovo stanje se naziva ektopični ACTH sindrom. Najčešće se ovi tumori javljaju u plućima, pankreasu, štitnoj žlezdi i timusu, a mogu biti kancerozni.

Kušingova bolest se još naziva i  ACTH ovisni Kušingov sindrom. Potrebno je napraviti razliku od ACTH neovisnog Kušingovog sindroma (mjesto problema je nadbubrežna žlijezda, a ne hipofiza) i egzogenog Kušingovog sindroma (nastaje uslijed uzimanja kortikosteroidne terapije).

Kušingova bolest je rijetka, ali dovodi do ozbiljnih komplikacija. Često nakon liječenja nastupi vraćanje oboljenja (relaps). Zato je praćenje bolesti i liječenje dugotrajno, često doživotno.

Simptomi  tumora hipofize koji luči ACTH su posljedica prekomjernog lučenja kortizola, tumorskog pritiska na okolne strukture mozga i posljedica neke druge smanjene hormonske aktivnosti. Pacijentova okolina nekada može biti prva koja primjeti specifične promjene fizičkog izgleda.

  • Povećanje tjelesne težine
  • Naslage masnog tkiva oko pojasa i gornjeg dijela leđa
  • Zaobljeno lice
  • Strije po koži ljubičaste boje koje vremenom ne blijede
  • Tanka koža koja lako stvara modrice
  • Slabost mišića ruku i nogu
  • Gušće ili vidljivije dlake na tijelu
  • Sporo zacjeljivanje posjekotina, ujeda insekata i infekcija
  • Područja potamnjele kože
  • Akne
  • Promjene u menstrualnim ciklusima
  • Seksualni problemi, uključujući probleme s erekcijom i manji interes za seks

Dijagnoza se postavlja na osnovu hormonalnih testova, te radioloških metoda kao što su CT hipofize i MRI hipofize.

Kušingova bolest može uzrokovati zdravstvene probleme kao što su:

  • Srčani udar i moždani udar
  • Krvni ugrušci u nogama i plućima
  • Infekcije
  • Gubitak koštane mase i frakture
  • Visok krvni pritisak
  • Nezdravi nivoi holesterola
  • Depresija ili druge promjene raspoloženja
  • Gubitak pamćenja ili poteškoće s koncentracijom
  • Insulinska rezistencija i predijabetes
  • Dijabetes tipa 2

Liječenje je operativno, radijacijsko, medikamentozno. Neliječena Kušingova bolest može biti opasna po život. Nakon remisije bolesti, mogu ostati određene posljedice, kao što su kardiovaskularni komorbiditeti, kognitivna oštećenja i psihološki poremećaji.

Ukoliko primjetite simptome povećanog lučenja kortizola posavjetujte se sa endokrinologom. Ukoliko ste operisali adenom hipofize koji dovodi do Kušinogove bolesti potrebne su redovne kontrole hormonalnog statusa i CT ili MRI dijagnostika hipofize.