Funkcija štitnjače: Ključna uloga hormona u tijelu

Štitnjača je mala žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata, ali njena uloga u tijelu je ogromna. Proizvodnjom hormona tiroksina (T4) i trijodtironina (T3), štitnjača utiče na ključne procese kao što su rast i razvoj, metabolizam, regulacija tjelesne temperature te rad drugih organa i sistema.

Kako rade hormoni štitnjače?

Hormoni štitnjače nastaju u žlijezdi uz pomoć joda i proteina, a zatim cirkulacijom stižu do ciljanih tkiva i organa. Njihov transport osiguravaju proteini nosači, dok mali dio hormona ostaje slobodan. U tkivima, hormoni djeluju direktno na DNA molekule, stimulirajući proizvodnju proteina. Ti proteini nisu samo gradivni elementi za mišiće i membrane, već su i ključni za sintezu enzima, receptora i imunoglobulina. Zahvaljujući ovim procesima, hormoni štitnjače imaju uticaj na cjelokupni organizam.

Hormoni štitnjače i rast i razvoj

Hormoni štitnjače igraju ključnu ulogu u razvoju mozga, posebno tokom fetalnog perioda i ranog djetinjstva. Tokom prvog tromjesečja trudnoće, majka osigurava hormone za dijete, dok kasnije beba razvija vlastitu proizvodnju. Također, hormoni štitnjače utiču na rast tjelesnih tkiva i organa stimulacijom sinteze proteina i povećanjem metabolizma stanica.

Uticaj na metabolizam

Hormoni štitnjače reguliraju brzinu metabolizma kroz nekoliko mehanizama:

1. Povećanje bazalnog metabolizma (BMR): Stimuliraju mitohondrije, energetske centre ćelija, na veću proizvodnju energije.
2. Proizvodnja topline (termogeneza): Održavaju tjelesnu temperaturu povećanjem potrošnje energije.
3. Metabolizam hranjivih tvari: Potiču razgradnju glukoze, masti i proteina, osiguravajući energiju za sve ćelijske procese.

Hormoni štitnjače i kardiovaskularni sistem

Aktivni hormoni povećavaju brzinu srčanih otkucaja, snagu srčanih kontrakcija i protok krvi. Ovo rezultira povećanom dostavom kisika i hranjivih tvari tkivima, ali i većom potrošnjom energije.

Uticaj na centralni nervni sistem

Štitnjača stimulira nervne stanice, povećavajući brzinu prijenosa impulsa i mentalne funkcije. Aktivniji nervni sistem doprinosi većoj mišićnoj aktivnosti i energetskoj potrošnji.

Gastrointestinalni trakt i hormoni štitnjače

Štitnjača utiče na probavu kroz regulaciju motiliteta crijeva, lučenje probavnih enzima i apsorpciju hranjivih tvari. Povećava apetit i unos hrane, podržavajući metabolizam.

Ostali endokrini organi

Hormoni štitnjače povećavaju lučenje inzulina, čime pomažu regulaciju nivoa glukoze u krvi. Također, utiču na funkciju nadbubrežnih i spolnih žlijezda, uključujući plodnost, ovulaciju i menstrualni ciklus.

Skrining štitnjače: Preporuke prema ETA i ATA smjernicama

Pravovremeni skrining funkcije štitnjače je ključan za prevenciju i liječenje disbalansa hormona. Prema smjernicama Evropskog (ETA) i Američkog (ATA) udruženja za štitnjaču:

1. Žene:

• Do 35. godine: Preporučuje se obaviti skrining jednom ukoliko postoje faktori rizika, poput porodične historije bolesti štitnjače, trudnoće ili simptoma disbalansa hormona.
• Nakon 35. godine: Redovan skrining svakih 5 godina, ili češće kod žena sa simptomima ili povećanim rizikom.
• Trudnoća: Skrining tokom prvog tromjesečja je posebno važan zbog uticaja na razvoj fetusa.

2. Muškarci:

• Nakon 50. godine: Preporučuje se redovan skrining svakih 5 godina.
• Simptomi: Muškarci svih dobi sa simptomima kao što su umor, gubitak težine, nervoza ili problemi sa srcem trebaju odmah obaviti pregled.

3. Stariji od 60 godina:

• I muškarcima i ženama se preporučuje godišnji skrining zbog povećanog rizika od bolesti štitnjače u ovoj dobi.

Ne zanemarujte zdravlje svoje štitne žlijezde – ona je ključna za pravilno funkcionisanje metabolizma, energije i hormona u tijelu.