Gojaznost
Medicinsko liječenje gojaznosti
Gojaznost je složeno oboljenje koje povećava rizik od mnogih drugih bolesti i zdravstvenih problema. Često nastaje kao rezultat naslijeđenih, fizioloških faktora i faktora okoline, u kombinaciji s prehranom i fizičkom (ne) aktivnošću. Oboljenja koja su posljedica gojaznosti uključuju sve organske sisteme. Tu najčešće spadaju bolesti srca, dijabetes, visok krvni pritisak, visok holesterol, bolest jetre, apneju u snu i određene vrste raka.
Dobra vijest je da čak i skroman gubitak težine može poboljšati ili spriječiti zdravstvene probleme povezane s gojaznošću. Zdravija prehrana, povećana fizička aktivnost i promjene životnog stila mogu pomoći u gubitku tjelesne težine. Lijekovi i hirurški postupci za mršavljenje su druge opcije za liječenje gojaznosti.
Danas, ishrana većine osoba sadrži previše kalorija – često od brze hrane i visokokaloričnih pića. Gojazne osobe mogu pojesti više kalorija prije nego što se osjećaju siti, prije osjećaju glad ili jedu više zbog stresa ili anksioznosti.
Mnoge osobe u svakodevnim aktivnostima troše mnogo manje kalorija nego ranije, zahvaljujući zanimanjima koja su mnogo manje fizički zahtjevna, te raznim drugim pogodnostima današnjice, kao što su pokretne stepenice, online kupovina, internet bankarstvo, vožnja automobilom i dr.
Gojaznost je često rezultat kombinacije uzroka i faktora koji doprinose:
- Genetski faktori i faktori okoline
Genetika može igrati ulogu u tome koliko efikasno tijelo pretvara hranu u energiju, kako tijelo reguliše apetit i kako sagorijeva kalorije tokom vježbanja.
Gojaznost se obično javlja u porodicama. To nije samo zbog gena koje dijele. Članovi porodice također imaju tendenciju da dijele slične navike u ishrani i aktivnostima.
- Životni izbori
Nezdrava ishrana. Dijeta koja je bogata kalorijama, bez voća i povrća, puna brze hrane i prepuna visokokaloričnih napitaka i prevelikih porcija doprinosi debljanju.
Neaktivnost. Odsustvo fizičke aktivnosti dovodi do gojaznosti. Broj sati provedenih ispred ekrana je u velikoj meri povezan sa debljanjem.
- Određene bolesti i lijekovi
Neka oboljenja, kao što su hipotireoza, Cushingov sindrom, Prader-Willi sindrom i druga stanja su povezana sa gojaznošću.
- Određeni lijekovi
Neki lijekovi mogu dovesti do povećanja tjelesne težine, ALI samo ukoliko se ne povede dodatnog računa o ishrani i fizičkoj aktivnosti. Tu spadaju steroidi, neki antidepresivi, antiepileptici, antipsihotici, antidepresive, lijekovi za dijabetes i određeni beta blokatori.
- Društveni faktori povezani su sa gojaznošću
Veća je vjerovatnoća da će gojaznost razviti osoba koja ima prijatelje ili članove porodice s gojaznošću.
- Životna dob
Gojaznost se može pojaviti u bilo kojoj dobi, čak i kod male djece. Ali sa starenjem, hormonalne promjene i manje aktivan način života povećavaju rizik od gojaznosti. Količina mišića u tijelu također ima tendenciju da se smanjuje s godinama. Niža mišićna masa često dovodi do smanjenja metabolizma. Ako se svjesno ne kontroliše unos hrane i fizička aktivnosti većina osoba će se udebljati.
- San
Nedovoljno ili previše sna može uticati na nivo hormona koji povećavaju apetit. Također promjene sna mogu dovesti do povećane žudnje za hranom bogatom kalorijama i ugljikohidratima, što može doprinijeti debljanju.
- Stres
Ljudi često imaju potrebu za kaloričnom hranom tokom stresnih situacija.
- Mikrobiom
Na sastav crijevnih bakterija utiče prehrana i promjena mikrobioma može doprinijeti debljanju ili problemima s gubitkom težine.
Dijagnoza gojaznosti se postavlja opsežnim razgovorom sa pacijentom i fizikalnim pregledom, antropometrijskim mjerama, laboratorijskim nalazima, evaluacijom tjelesne kompozicije, te procjenom komplikacija gojaznosti. Široko prihvaćena procjena gojaznosti je kalkulacija indeksa tjelesne mase BMI.
- BMI 18,5 -24,9 smatra se zdravom težinom
- BMI 25 -29,9 smatra se prekomjernom težinom
- BMI > 30 smatra se gojaznošću
Za većinu osoba, BMI pruža razumnu procjenu tjelesne masti. Međutim, BMI ne mjeri direktno tjelesnu masnoću. Neki ljudi, kao što su profesionalni sportisti, mogu imati BMI u kategoriji gojaznosti iako nemaju višak telesne masti.
Mjerenje obima struka mogu pomoži u procjeni zdravstvenog rizika gojaznosti i pomoći u odluci o liječenju. Zdravstveni problemi povezani sa težinom su češći kod muškaraca sa obimom struka preko 102 centimetra i kod žena sa obimom struka preko 88 centimetara.
Procenat tjelesne masti je još jedno mjerenje koje se može koristiti tokom programa mršavljenja za praćenje napretka.
Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost glavni su faktori rizika za niz hroničnih bolesti kao što su:
- bolesti srca i moždani udar
- dijabetes, hipertenzija, hiperlipidemija, PCOS, infertilitet
- mišićno-koštani poremećaji
- karcinomi endometrijuma, dojke, jajnika, prostate, jetre, žučne kese, bubrega i debelog crijeva
Rizik od ovih bolesti se povećava čak i kada osoba ima sam prekomjernu težinu i postaje sve veći kako se BMI povećava.
Gojaznost u djetinjstvu dovodi do brojnih zdravstvenih komplikacija. Djeca i adolescenti s gojaznošću vjerovatno prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, ostaju gojazni i u odrasloj dobi.
- BMI >25-27bez pridruženih oboljenja
Preporučeni modalitet liječenja je promjena životnog stila, odnosno dijetalna ishrana i fizička aktivnost.
Ne postoje dokazi prednosti jedne dijete nad drugom. Balansirana hipokalorijska dijeta prilagođena preferencijama pacijenta i njegovom kulturološkom načinu života ima najveće šanse za uspjeh.
Fizička aktivnost podrazumijeva minimalno 150 minuta šetnje sedmično i 2-3 intenzivnija treninga sa opterećenjem. Kao i za dijetu, isto vrijedi i za fizičku aktivnost. Najviše uspjeha ima ona koja odgovara pacijentu.
Pod uspjehom podrazumijevamo prihvaćanje novog stila života „na duge staze“.
- BMI 30-35 ili BMI>27 sa pridruženim oboljenjima
Preporučeni modalitet liječenja je medikamentozna terapija uz promjenu stila života.
- BMI>40 ili sa BMI>35sa pridruženim oboljenjima
Preporučeni modalitet liječenja je medikamentozna terapija uz promjenu stila života I barijatrijsko hirurško liječenje.
Liječenje gojaznosti je multidisciplinarno i dugotrajno. U timu za liječenje su endokrinolog, gastroenterolog, barijatrijski hirurg, psiholog, nutricionista, kineziolog, te drugi specijalisti ovisno od pridruženih oboljenja.
Ukoliko imate problem sa viškom kilograma, potrebno je evaluirati uzroke, zdravstveni rizik i komplikacije gojaznosti. Posjetite endokrinologa radi sveobuhvatne dijagnostike i plana liječenja.
Ako odgovorite potvrdno na bilo koji od dole navedenih pitanja, potražite stručni savjet ljekara specijaliste endokrinologa.
Da li ste se borili da izgubite i održite tjelesnu težinu?
Da li ste bezuspješno isprobali razne dijete?
Da li vaša težina utiče na vaše zdravlje ili ste zabrinuti da li bi to moglo uticati na vaše zdravlje u budućnosti?
Da li vaša težina uzrokuje da se osjećate depresivno ili anksiozno?