Danas kada životni vijek žene traje u prosjeku 73 godine, žena provede više od trećine svog života boreći se sa posljedicama perimenopauze i menopauze. Zato moramo zaključiti da nije bitno da li je menopauza prirodni proces ili ne, i da  ženama treba dati mogućnost da ovaj najljepši i najproduktivniji period svog života provedu bez tegoba.

Menopauza i perimenopauza

Menopauza je prirodni proces u životu žene, koji u prosjeku nastupa u 51 godini života. Označava prestanak rada jajnika, koji prestaju proizvoditi jajne ćelije i hormone. Dijagnoza menopauze se postavlja retrogradno. Kažemo da je nastupila menopauza ukoliko je prošlo 12 mjeseci od posljednje menstruacije. Hormonalne promjene koje nastupaju u tom periodu dovode do psihičkih i fizičkih smetnji, pa čak i  do dugotrajnih posljedica na zdravlje žene.

Perimenopauza je period koji okružuje menopauzu. Počinje sa menopauzalnom tranzicijom koja može trajati oko 8 godina. Simptome ove tranzicije žene mogu osjetiti već od svojih 40-tih godina. Uopšteno period perimenopauze je period najizraženijih tegoba.

Termini koji se povezuju sa menopauzom

Termini koji su povezani za menopauzu mogu biti na prvi pogled konfuzni. Ali da bismo shvatili šta nam se dešava dobro je da shvatimo i ove termine.

Premenopauza- obuhvata reproduktivno doba žene od prve menstruacije do menopauzalne tranzicije.

Menopauzalna tranzicija- obuhvata period promjena kada ženina reproduktivna funkcija opada, te se približava menopauzi.

Perimenopauza- je period koji obuhvata menopauzalnu tranziciju i 1 godinu nakon posljednje menstruacije.

Menopauza-period od 1 godine nakon posljednje menstruacije.

Postmenopauza- period od menopauze do kraja života.

Hormonalne promjene

Glavni uzrok tegoba  u perimenopauzi i menopauzi je hormonalna neravnoteža. Rana tranzicija (početak perimenopauze) je povezana sa nepredvidivim i povremeno visokim nivoima estrogena uz niske nivoe progesterona i androgena. Ova neravnoteža može dovesti do osjećaja dugotrajnog predmenstrualnog sindroma, izraženih promjena raspoloženja, bolovima u grudima, sniženog libida, nesanice. Dijagnoza rane tranzicije se postavlja prije svega promjenom menstrualnog ciklusa. Kada se ciklus smanji ili produži preko 7 dana, možemo reći da je nastupila rana tranzicija. Ovaj period može trajati  3-5 godina. Hormonalne analize ne mogu pomoći u dijagnozi rane tranzicije. Analize kao što su anti Mulerov hormon, inhibin B i antralni broj folikula mogu nagovijestiti da nastupa starenje jajnika. Kasna tmenopauzalna tranzicija je nastupila kada nastupi veća promjena menstrualnog ciklusa, odnosno kada su prisutni periodi duži od 60 dana bez mjesečnog krvarenja. Ova faza traje 1-3 godine. Hormonalne analize u ovoj fazi mogu biti od veće koristi u dijagnozi. Nakon što prođe godina dana od posljednje menstruacije možemo reći da je završen period perimenopauze i da je nastupila menopauza koja se nastavlja u postmenopauzu.

Kada nastupi postmenopauza hormonalna situacija je nešto jasnija. Prate se kontinuirano niski nivoi estrogena, progesterona i androgena, uz povišene nivoe FSH i LH. Hormon koji se povezuje za većinu tegoba  je estrogen, mada ne možemo zanemariti ulogu sniženih androgenih hormona. Estrogen je neophodan za rad mnogih organskih sistema: srca i krvnih sudova, mokraćnog sistema, te za zdravu kosu, kožu i seksualni život. Njegov nedostatak, kod mnogih žena dovodi do smetnji koje ozbiljno narušavaju kvalitet života.

Kako endokrinolog može pomoći sa simptomima menopauze?

Tretman menopauze treba biti holistički i zasnovan na medicinskim dokazima. Mora se temeljiti na  individualnim simptomima i potrebama žene. Hormonska nadomjesna terapija (HNT) je  efikasna terapija izbora za mnoge žene, ali  nije jedino dostupno rješenje. Za pacijentice koje ne žele HNT ili im je ista kontraindicirana zbog drugih medicinskih stanja, postoje druge, efikasne opcije.

Važno je znati da HNT ne sprečava nastanak menopauze, nego samo pomaže u smanjenju simptoma.

Šta je hormonska nadomjesna terapija ?

HNT je nadoknada hormona koji nedostaju organizmu, ali u manjoj mjeri nego što ih je organizam sam stvarao u reproduktivnoj dobi. To je pogodan tretman za veliku većinu žena. U javnosti postoji strah od ove terapije zbog izviješća o povezanosti sa karcinomom dojke. Međutim, stvarni rizici su zapravo niski. Vaš endokrinolog treba procjeniti vaše individualne rizike.

HNT se može započeti kada god želite u tranziciji menopauze. Nema potrebe da čekate da vaši simptomi postanu neizdrživi. Jedno noćno znojenje može prekinuti vaš san i učiniti vas umornom i tjeskobnom sljedećeg dana. Ako doživite preuranjenu menopauzu ispod 40 godina, zaista je važno uzimati HNT dok ne dostignete prosječnu dob menopauze (oko 50 godina ) kako biste spriječili osteoporozu i srčane bolesti.

Do kada uzimati HNT?

Nažalost, ne postoji nijedan koristan test koji će pokazati da li su se vaši simptomi smirili i trebate li isključiti terapiju. Ako prekinete HNT i ponovo osjetite tegobe, obično  možete  nastaviti terapiju  nakon razgovora sa svojim doktorom ili možete istražiti druge opcije.

Druge nehormonske medicinske terapije

Ako HNT nije prava terapija za vas, postoje druge alternative koje vam može propisati Vaš ljekar. Većina njih nije namijenjena za liječenje simptoma menopauze, ali postoje dokazi koji podržavaju njihovu upotrebu za specifične simptome.

Fezolinetant (Veozah)

Veoza je novi lijek licenciran za liječenje navala vrućine i znojenja povezanih sa menopauzom. Trenutno u našem regionu je odobren u Hrvatskoj. Djeluje na puteve u mozgu odgovorne za stvaranje navala vrućine i znojenja, a studije su pokazale da je oko 60% efikasan u smanjenju tjelesne težine i učestalosti vazomotornih simptoma. Ne preporučuje se ženama koje su trenutno na liječenju od hormonski zavisnih karcinoma i sa prisutnom bolesti jetre.

Gabapentin

Ovaj lijek ima različite namjene za liječenje migrene, bola, anksioznosti i epilepsije. Kod nekih žena je efikasan kod navala vrućine i sporemećaja spavanja.

Antidepresivi

Antidepresivi imaju važnu ulogu u upravljanju simptomima menopauze, posebno za žene koje ne žele uzimati, ili kojima je savjetovano da ne uzimaju HNT. Oni mogu bit efikasni kod promjena raspoloženja, te u kontroli navala vrućine i noćnog znojenja.

Žene koje uzimaju Tamoxifen za liječenje raka dojke trebaju biti svjesne da neki (ali ne svi) antidepresivi mogu učiniti lijek manje djelotvornim.

Za žene koje mogu uzimati HNT, kod kojih su promjene raspoloženja povezane s menopauzom, postoje dokazi koji upućuju na to da je HNT učinkovitija u poboljšanju raspoloženja i ublažavanju anksioznosti u poređenju sa antidepresivima.

Koja terapija je optimalna za vas?

Postoji širok raspon tretmana koji vam mogu pomoći u ublažavanju simptoma menopauze, a svakako ne postoji pristup koji bi odgovarao svima. Najvažnije je pronaći individualni pristup za vaše tegobe, uz pravilnu procjenu  prednosti i rizika. Ukoliko prolazite kroz period tranzicije ili menopauzu razgovarajte o mogućnostima liječenja sa stručnjakom za menopauzu.

Selma Jusufović dr.med
Specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinolog i dijabetolog. Kratka biografija

Povezane objave