Osteoporoza u fokusu: Šta trebamo znati o prevenciji i liječenju?

Osteoporoza je najčešće oboljenje kostiju.  Procjene pokazuju da će 50% žena starijih od 50 godina i 20% muškaraca starijih od 50 godina slomiti kost zbog osteoporoze.

Važno je da govorimo o osteoporozi, jer ona šuti. Nevidljiva je. Nema očiglednih znakova da osoba ima osteoporozu, i što je najvažnije, ne osjeća se drugačije. Sve dok ne slomi kost. Tada postaje očigledno da se nešto dogodilo.

Šta je osteoporoza?

Osteoporoza je gubitak koštane mase koji dovodi do slabih i lomljivih kostiju. Kosti mogu postati toliko krhke da pad ili čak blagi stres, poput saginjanja ili kašljanja, može uzrokovati lom. Prelomi povezani sa osteoporozom najčešće se javljaju u kuku, zglobu ili kralježnici.

Drugo stanje, osteopenija, također je povezano sa slabim kostima. Osoba s osteopenijom ima gustinu kostiju nižu od prosječne, ali nije dovoljno niska da bi joj se dijagnosticirala osteoporoza.

Šta znamo o kostima?

Da bismo razumjeli kako osteoporoza utječe na kosti, dobro je znati kako one funkcionišu. Iako ih često smatramo suhim i beživotnim, kosti su zapravo živo tkivo. Napravljene su od proteinskog kolagena i ojačane su mineralom kalcijum fosfatom. Oni se konstantno menjaju tokom života. Specijalizovane koštane ćelije (osteoblasti) stvaraju novu kost, dok druge (osteoklasti) razgrađuju i uklanjaju staru kost. Brzina kojom se to događa mijenja se kako starimo.

Od rođenja do otprilike 25. godine, izgradite više kostiju nego što izgubite. Vaše kosti ne samo da postaju veće kako rastete, već razvijaju i svoju gustinu. Od otprilike 25. do 50. godine, vaše kosti se razgrađuju i obnavljaju otprilike istom brzinom. Vaše kosti su tada najjače. Nakon 50. godine života, razgrađujete više kostiju nego što ih obnavljate.

Žene obično doživljavaju period brzog gubitka koštane mase nakon menopauze. To je zbog pada nivoa estrogena.

Koji su simptomi osteoporoze?

Obično nema simptoma u ranim fazama gubitka koštane mase. Ali kada su  kosti oslabljene uznapredovalom osteoporozom, mogu se javiti slijedeći simptomi i znaci:

• Bol u leđima
• Frakture (lomovi kosti)
• Gubitak visine tokom vremena
• Pognuto držanje

Koji su rizici za osteoporozu?

Da li će, i u kojoj mjeri, neka osoba razviti osteoporozu  zavisi od dobi, spola, genetskih predispozicija, drugih oboljenja, upotrebe nekih lijekova i faktora stila života.

Žene mnogo češće obole od osteoporoze nego muškarci. Također sa godinama rizik postaje sve veći. Ako imate roditelja, brata ili sestru s osteoporozom, posebno ako su vam majka ili otac slomili kuk, spadate u kategoriju osoba sa povećanim rizikom. Muškarci i žene sitnije građe  imaju veći rizik jer imaju manje koštane mase. Osteoporoza je češća kod ljudi koji imaju previše ili premalo određenih hormona u svom tijelu. Sniženi nivoi polnih hormona imaju tendenciju da oslabe kosti. Previše hormona štitnjače može uzrokovati gubitak koštane mase. Osteoporoza je također povezana s prekomjernom aktivnošću paraštitnih i nadbubrežnih žlijezda.

Osobe koje unose premalo kalcijuma, koje imaju poremećaje prehrane ili su imale gastrointestinalne operacije mogu razviti osteoporozu.  Terapija steroidima i drugim lijekovi kao što su lijekovi za epilepsiju, gastrični refluks, rak, odbacivanje transplantata povećava rizik. Oboljenja kao što je celijakija, upalne bolesti crijeva, bolesti bubrega i jetre, rak i reumatoidni artritis dovode do osteoporoze. I na kraju neke loše navike kao što su alkohol, pušenje i fizička neaktivnost povećavaju rizik od gubitka koštane mase.

Komplikacije osteoporoze

Prelomi kostiju, posebno pršljenova ili kuka, najteže su komplikacije osteoporoze. Prijelomi kuka često su uzrokovani padom i mogu rezultirati invalidnošću, pa čak i povećanim rizikom od smrti u prvoj godini nakon ozljede.

U nekim slučajevima može doći do preloma kostiju u kičmi čak i ako niste pali. Kosti koje čine vašu kičmu, koje se nazivaju pršljenovi, mogu oslabiti do tačke kolapsa, što može dovesti do bolova u leđima, gubitka visine i pogrbljenog držanja.

Kako možemo smanjiti rizik za osteoporozu?

Osteoporoza se prevenira adekvatnim unosom makro i mikronutrijenata, fizičkom aktivnošću, modifikacijama stila života i suplementima.

Kalcijum

Muškarcima i ženama između 18 i 50 godina potrebno je 1.000 miligrama kalcijuma dnevno. Ova dnevna količina se povećava na 1200 miligrama kada žene navrše 50, a muškarci 70 godina života.

Dobri izvori kalcijuma su:

• Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti
• Tamnozeleno lisnato povrće
• Losos ili sardine iz konzerve sa kostima
• Proizvodi od soje, kao što je tofu
• Žitarice obogaćene kalcijumom i sok od narandže obogaćen kalcijumom
• Suplementi (uz važnu napomenu da ukupan unos kalcija, iz suplemenata i ishrane u kombinaciji, ne bi trebao biti veći od 2.000 miligrama dnevno za osobe starije od 50 godina).

Vitamin D

Vitamin D poboljšava sposobnost tijela da apsorbira kalcij i poboljšava zdravlje kostiju na druge načine. Osim sunčeve svjetlosti izvori  vitamina D u ishrani su:

• Ulje jetre bakalara, pastrmka i losos
• Mnoge vrste mlijeka i žitarica su obogaćene vitaminom D.

Većini ljudi treba najmanje 600 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno. Ta se preporuka povećava na 800 IU dnevno nakon 70. godine. Ljudima bez drugih izvora vitamina D, a posebno sa ograničenim izlaganjem suncu, možda će trebati dodatak. Većina multivitaminskih proizvoda sadrži između 600 i 800 IU vitamina D. Do 4000 IU vitamina D dnevno je sigurno za većinu osoba.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost vam može pomoći da izgradite jake kosti i usporite gubitak koštane mase. Vježbanje će koristiti vašim kostima bez obzira kada počnete, ali će najviše koristiti ako počnete redovito vježbati kada ste mladi i nastavite da vježbate do kraja života.

Kako se postavlja dijagnoza osteoporoze?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), osteoporoza je prisutna kada gustina koštane mase procjenjena denzitometrijom  iznosi 2,5 SD ili više (T-skor <−2,5 SD).

Drugi, viši prag opisuje “nisku koštanu masu” ili osteopeniju kao T-skor koji se nalazi između -1 i -2,5 SD.
Kod mlađih osoba i premenopauzalnih žena dijagnoza osteoporoze se postavlja na osnovu Z skora <2 i prisustva fragilne frakture (prelom kosti koji je nastao padom sa svoje visine).

Liječenje osteoporoze

Preporuke za liječenje se temelje na osnovu pregleda gustine kostiju i procjene T skora kod starijih  i Z skora kod mlađih osoba. U odluci za uključenje terapije može pomoći evaluacija rizika od loma kosti u narednih 10 godina. Ako je gustina kosti granična, a rizik od loma nizak, liječenje možda neće uključivati lijekove, nego strategije za redukciju faktora rizika za gubitak koštane mase i padove.

U najčešće farmakološke tretmane za liječenje osteoporoze spadaju:

• Bisfosfonati (najčešće propisivani lijekovi za osteoporozu). Bifosfonati se uzimaju kao oralne tablete jednom sedmično, jednom mjesečno ili intravenski svaka tri mjeseca.
• Denosumab. U poređenju sa bisfosfonatima, denosumab daje slične ili bolje rezultate gustine kostiju i smanjuje mogućnost svih vrsta loma. Denosumab se daje injekcijom pod kožu svakih šest mjeseci.
• Teriparatide (sintetski oblik paratireoidnog hormona). Preporučuje se za pacijente koji su već imali ili imaju visok rizik od loma kosti. Nepovoljna strana teriparatida je svakodnevno primjena potkožnim injekcijama i visoka cijena.
• Estrogen, posebno kada se počne ubrzo nakon menopauze, kod žena može pomoći u održavanju gustine kostiju. Estrogen se obično koristi za zdravlje kostiju kod mlađih žena ili kod žena čiji simptomi menopauze također zahtijevaju liječenje.
• Raloxifen oponaša povoljne efekte estrogena na gustinu kostiju kod žena u postmenopauzi, bez nekih od rizika koji du povezani sa primjenom estrogena. Uzimanje ovog lijeka može smanjiti rizik od nekih vrsta raka dojke. Raloksifen takođe može povećati rizik od nastanka krvnih ugrušaka.
• Vertebroplastika je tretman kojim se ubrizgava cement u napuknutu ili slomljenu kičmenu kost kako bi se ublažio bol.

I za kraj

Ukoliko imate faktore rizika za osteoporozu, porazgovarajte sa svojim endokrinologom. Možda je vrijeme da uradite testiranje mineralne koštane gustine (denzitometrija). Također, ukoliko ste već na tretmanu za osteoporozu, a niste zadovoljni rezultatima, možda je vrijeme za promjenu terapije.