Perimenopauza

Šta je perimenopauza

Perimenopauza označava vrijeme „oko“ menopauze. Naziva se još i  period tranzicije u kojem  jajnici postepeno prestaju da rade. U tom periodu žene mogu imati i dalje naizgled redovne menstruacije uz uredne hormonalne analize. Ovulacija može postati nestalna, a zatim prestati. Ovaj period tranzicije može trajati nekoliko godina, najčešće počinje u 40-im godinama života. Simptomi poput promjena raspoloženja, nesanice i izraženog predmenstrualnog sindroma mogu biti izraženi i česti. Ove pacijentice često ostaju neprepoznate od strane svojih ljekara, a njihove tegobe odbačene jer su medicinski nemjerljive.

Razlikuje se rana i kasna perimenopauza. Ukoliko ciklusi uporno variraju u dužini sedam dana ili više, radi se o ranoj perimenopauzi. Ukoliko ciklusi variraju u dužini 60 dana ili više, radi se o kasnoj perimenopauzi. Perimenopauza može trajati 2-8 godina.

Hormonalne promjene u perimenopauzi

Tokom perimenopauze nivo estrogena – glavnog ženskog hormona – u  tijelu raste i opada neravnomjerno. Menstrualni ciklusi se mogu produžiti ili skratiti, a ovulacije mogu postati nestalne što dovodi do smanjenja nivoa progesterona.  Upravo taj nesrazmjer u odnosu nivoa estrogena i progesterona daje specifične simptome perimenopauze kao što su promjene raspoloženja i osjećaj izraženog predmenstrualnog sindroma. Također je moguće osjetiti simptome nalik menopauzi, kao što su valovi vrućine, problemi sa spavanjem i suhoća vagine. Nakon što prođe 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, može se reći da je period perimenopauze završen i da je nastupila menopauza.

Preskakanje menstruacije tokom perimenopauze je uobičajeno i očekivano. Često menstrualni ciklusi preskaču mjesec dana i vraćaju se. Ili preskoče nekoliko mjeseci, a zatim ponovo započnu mjesečne cikluse na nekoliko mjeseci.

Menstrualni ciklusi imaju tendenciju da budu kraći u ranoj perimenopauzi, tako da su menstruacije bliže jedna drugoj. Kako se menopauza bliži, menstruacije se udaljavaju mjesecima prije nego što prestanu.

Šta je perimenopauza

  • Neredovne menstruacije. Kako ovulacija postaje sve nepredvidljivija, vremensko razdoblje između menstruacija može biti duže ili kraće, menstrualno krvarenje može biti oskudnije ili jače.
  • Valovi vrućine su česti tokom perimenopauze. Intenzitet, dužina i učestalost variraju.
  • Problemi sa spavanjem često nastaju zbog valova vrućine ili noćnog znojenja, ali ponekad san postaje nepredvidiv čak i bez njih.
  • Promjene raspoloženja, razdražljivost ili povećan rizik od depresije mogu se desiti tokom perimenopauze.
  • Kada se nivo estrogena smanji, vaginalna tkiva mogu izgubiti vlažnost i elastičnost, čineći snošaj bolnim.
  • Nizak nivo estrogena takođe može dovesti do čestih urinarnih ili vaginalnih infekcija.
  • Smanjenje plodnosti. Kako ovulacija postaje nepravilna, sposobnost začeća se smanjuje.
  • Promjene seksualne funkcije. Tokom perimenopauze, seksualno uzbuđenje i želja se mogu promijeniti.
  • Gubitak koštane gustine, povećavan rizik od osteoporoze.
  • Promjena nivoa holesterola. Pad nivoa estrogena može dovesti do nepovoljnih promena u nivoima holesterola u krvi, uključujući povećanje holesterola niske gustine (LDL) — „lošeg“ holesterola i smanjenju holesterola visoke gustine (HDL) – “dobrog” holesterola, što povećava rizik od srčanih bolesti.

Dijagnoza perimenopauze se postavlja na osnovu anamneze. Hormonalni testovi nisu od pomoći u postavljanju dijagnoze. Procjenom anti Mulerovog hormona (AMH) i Inhibina B može se verificirati smanjena ovarijalna rezerva koja je jedan od znakova perimenopauze. Također ginekološkim ultrazvukom se moze dokazati smanjen broj antralnih folikula (AFC) koji je također prisutan u perimenopauzi.

Za ublažavanje simptoma perimenopauze koriste se različiti lijekovi koji mogu biti hormonski i nehormonski.

Hormonska terapija. Sistemska terapija estrogenom u obliku tableta, flastera za kožu, spreja, gela ili kreme ostaje najefikasnija opcija liječenja za ublažavanje vrućih talasa  i noćnog znojenja. Kod žena koje još uvijek imaju maternicu, neophodna je dodatna terapija progesteronom. Sistemski estrogen može pomoći u sprečavanju gubitka koštane mase.

Vaginalni estrogen.  Lokalna terapija estrogenom u obliku vaginalnih tableta, prstena ili kreme može pomoći u ublažavanju suhoće vagine, nelagode pri odnosu i nekih urinarnih simptoma. Ovaj vid terapije oslobađa samo malu količinu estrogena, koji se apsorbira u vaginalno tkivo.

Antidepresivi. Određeni antidepresivi koji se nazivaju selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) mogu smanjiti valunge u menopauzi. Antidepresiv za liječenje valunga može biti koristan za žene koje ne mogu uzimati estrogen iz zdravstvenih razloga ili za žene kojima je potreban antidepresiv zbog poremećaja raspoloženja.

Gabapentin (Neurontin). Gabapentin je odobren za liječenje napadaja, ali se također pokazalo da pomaže u smanjenju valunga. Ovaj lijek je koristan za žene koje ne mogu koristiti terapiju estrogenom iz zdravstvenih razloga i za one koje imaju migrene.

Fezolinetant (Veozah). Ovaj lijek je opcija bez hormona za liječenje valunga u menopauzi. Djeluje tako što blokira put u mozgu koji pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Ovaj vid terapije još uvijek nije dostupan u Bosni i Hercegovini.

Mnogi simptomi koje izaziva menopauza nestaju sami od sebe s vremenom. U tom periodu mogu se pokušati ublažiti nekom od slijedećih metoda.

  • Slojevito oblačenje, niža sobna temperatura, ručni ili sobni ventilatori
  • Izbjegavanje okidača kao što su kofein, alkohol i začinjena hrana
  • Korištenje vaginalnih lubrikanta na bazi vode, silikona ili hidratantne vaginalne kreme
  • Dovoljno sna
  • Fizička aktivnost tokom dana, ali ne neposredno prije spavanja
  • Ako valovi vrućine ometaju san, odmoriti se tokom dana
  • Pronalaženje načina za relaksaciju
  • Ojačati mišiće dna karlice. Vježbe mišića dna zdjelice, koje se nazivaju Kegelove vježbe, mogu poboljšati neke oblike urinarne inkontinencije.
  • Uravnotežena prehrana sa raznovrsnim voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Ograničen unos zasićenih masti, ulja i šećera.
  • Održavanje uredne tjelesne težine. Studije pokazuju da je gojaznost povezana sa pojavom sve jačih talasa vrućine.
  • Prestanak pušenja. Pušenje povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, osteoporoze, raka i niza drugih zdravstvenih problema. Takođe može povećati valunge i dovesti do ranije menopauze.

Postoje mnogi alternativni lijekovi za koje se tvrdi da pomažu u ublažavanju simptoma menopauze. Ali malo njih je dokazano u studijama. Neki komplementarni i alternativni tretmani koji su proučavani ili se proučavaju su:

  • Biljni estrogeni, koji se nazivaju i fitoestrogeni. U određenim namirnicama postoje prirodni estrogeni. Postoje dvije glavne vrste fitoestrogena, koji se nazivaju izoflavoni i lignani. Soja, leća, leblebija i druge mahunarke imaju izoflavone. Laneno seme, integralne žitarice i neko voće i povrće imaju lignane. Nije dokazano da estrogeni u ovoj hrani mogu ublažiti valunge i druge simptome menopauze. Izoflavoni imaju slabe efekte slične estrogenu.
  • Kognitivno bihevioralna terapija. Ova vrsta terapije može vam pomoći da promijenite misli, osjećaje i ponašanja koja nisu zdrava.
  • Crni kohoš je popularan među ženama sa simptomima menopauze. Ali malo je dokaza da crni kohoš djeluje. Može oštetiti jetru i nije bezbjedan za osobe sa istorijom raka dojke.
  • Joga može ublažiti simptome menopauze barem kao i drugi oblici vježbanja.
  • Akupunktura može pomoći u smanjenju valunga u kratkom roku. Ali istraživanja nisu pokazala da pomaže dugoročno.
  • Drugi dijetetski suplementi, kao što su crvena djetelina, DHEA, ulje noćurka i divlji jam, nisu naučno dokazani u tretmanu menopauzalnih simptoma. Neki od ovih proizvoda mogu biti štetni.

Ukoliko imate neke od navedenih simptoma, obavite pregled endokrinologa. Ovisno o vašem zdravstvenom stanju, porodičnoj anamnezi i ličnim preferencijama, ljekar će vam preporučiti optimalne terapijske opcije.