Menopauza

Šta je menopauza

Menopauza je period u životu žene koji podrazumijeva prestanak rada jajnika i kraj  menstrualnih ciklusa. To je prirodni je proces koji najčešće nastupa u  40-im ili 50-im godinama života. Iako je prirodni proces, narušava kvalitet života simptomima poput valova vrućine, emocionalnom nestabilnošću, poremećenim snom i smanjenom energijom. Također povećava rizik od nastanka osteoporoze i kardiovaskularnih oboljenja. Menopauzi prethodi period tranzicije ili perimenopauza koja može trajati  2-8 godina. Nakon što prođe 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, može se reći da je period perimenopauze završen i da je nastupila menopauza.

Kod nekih žena menopauza će nastupiti tek nakon 54. godine života. Tada se naziva kasnom menopauzom. Kod drugih žena može nastupiti prije 45. godine života. Tada se naziva ranom menopauzom.  Ponekad se rana menopauza miješa sa primarnom insuficijencijom jajnika. Međutim ta dva stanja nisu ista. Žene sa primarnom insuficijencijom jajnika mogu godinama imati neredovne ili povremene menstruacije, a mogu i ostvariti trudnoću. Žene sa ranom menopauzom prestaju imati menstruaciju i ne mogu zatrudnjeti.

Hormonalne promjene

Menopauzu karakterišu pad estrogena i progesterona, a porast folikulostimulirajućeg (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH). Također nivo androgena koje proizvode jajnici u menopauzi opada. Ove hormonalne promjene dovode do specifičnih simptoma menopauze, kao i do povećanog rizika od drugih oboljenja.

Šta je menopauza

Promjene hormona mogu uzrokovati simptome kao što su:

  • Neredovne menstruacije
  • Suhoća vagine
  • Vrući talasi
  • Noćno znojenje
  • Problemi sa spavanjem
  • Promjene raspoloženja
  • Problemi sa pronalaženjem riječi i pamćenjem (moždana magla)

Dijagnoza menopauze se postavlja retrogradno. Tek kada prođe 12 mjeseci od posljednje menstruacije može se reći da je nastupila menopauza. Također hormonalni testovi kao što su FSH i estradiol su od značaja u dijagnozi menopauze.

Za ublažavanje simptoma menopauze koriste se različiti lijekovi koji mogu biti hormonski i nehormonski.

Hormonska terapija. Sistemska terapija estrogenom u obliku tableta, flastera za kožu, spreja, gela ili kreme ostaje najefikasnija opcija liječenja za ublažavanje vrućih talasa  i noćnog znojenja. Kod žena koje još uvijek imaju maternicu, neophodna je dodatna terapija progesteronom. Sistemski estrogen može pomoći u sprečavanju gubitka koštane mase.

Vaginalni estrogen.  Lokalna terapija estrogenom u obliku vaginalnih tableta, prstena ili kreme može pomoći u ublažavanju suhoće vagine, nelagode pri odnosu i nekih urinarnih simptoma. Ovaj vid terapije oslobađa samo malu količinu estrogena, koji se apsorbira u vaginalno tkivo.

Antidepresivi. Određeni antidepresivi koji se nazivaju selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) mogu smanjiti valunge u menopauzi. Antidepresiv za liječenje valunga može biti koristan za žene koje ne mogu uzimati estrogen iz zdravstvenih razloga ili za žene kojima je potreban antidepresiv zbog poremećaja raspoloženja.

Gabapentin (Neurontin). Gabapentin je odobren za liječenje napadaja, ali se također pokazalo da pomaže u smanjenju valunga. Ovaj lijek je koristan za žene koje ne mogu koristiti terapiju estrogenom iz zdravstvenih razloga i za one koje imaju migrene.

Fezolinetant (Veozah). Ovaj lijek je opcija bez hormona za liječenje valunga u menopauzi. Djeluje tako što blokira put u mozgu koji pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Ovaj vid terapije još uvijek nije dostupan u Bosni i Hercegovini.

Mnogi simptomi koje izaziva menopauza nestaju sami od sebe s vremenom.

  • Slojevito oblačenje, niža sobna temperatura, ručni ili sobni ventilatori
  • Izbjegavanje okidača kao što su kofein, alkohol i začinjena hrana
  • Korištenje vaginalnih lubrikanta na bazi vode, silikona ili hidratantne vaginalne kreme
  • Dovoljno sna
  • Fizička aktivnost tokom dana, ali ne neposredno prije spavanja
  • Ako valovi vrućine ometaju san, odmoriti se tokom dan
  • Pronalaženje načina za relaksaciju
  • Ojačati mišiće dna karlic. Vježbe mišića dna zdjelice, koje se nazivaju Kegelove vježbe, mogu poboljšati neke oblike urinarne inkontinencije.
  • Uravnotežena prehrana sa raznovrsnim voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Ograničen unos zasićenih masti, ulja i šećera.
  • Održavanje uredne tjelesne težine. Studije pokazuju da je gojaznost povezana sa pojavom sve jačih talasa vrućine.
  • Prestanak pušenja. Pušenje povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, osteoporoze, raka i niza drugih zdravstvenih problema. Takođe može povećati valunge i dovesti do ranije menopauze.

Postoje mnogi alternativni lijekovi za koje se tvrdi da pomažu u ublažavanju simptoma menopauze. Ali malo njih je dokazano u studijama. Neki komplementarni i alternativni tretmani koji su proučavani ili se proučavaju su:

  • Biljni estrogeni, koji se nazivaju i fitoestrogeni. U određenim namirnicama postoje prirodni estrogeni. Postoje dvije glavne vrste fitoestrogena, koji se nazivaju izoflavoni i lignani. Soja, leća, leblebija i druge mahunarke imaju izoflavone. Laneno seme, integralne žitarice i neko voće i povrće imaju lignane. Nije dokazano da estrogeni u ovoj hrani mogu ublažiti valunge i druge simptome menopauze. Izoflavoni imaju slabe efekte slične estrogenu.
  • Kognitivno bihevioralna terapija. Ova vrsta terapije može vam pomoći da promijenite misli, osjećaje i ponašanja koja nisu zdrava.
  • Crni kohoš je popularan među ženama sa simptomima menopauze. Ali malo je dokaza da crni kohoš djeluje. Može oštetiti jetru i nije bezbjedan za osobe sa istorijom raka dojke.
  • Joga može ublažiti simptome menopauze barem kao i drugi oblici vježbanja.
  • Akupunktura može pomoći u smanjenju valunga u kratkom roku. Ali istraživanja nisu pokazala da pomaže dugoročno.
  • Drugi dijetetski suplementi, kao što su crvena djetelina, DHEA, ulje noćurka i divlji jam, nisu naučno dokazani u tretmanu menopauzalnih simptoma. Neki od ovih proizvoda mogu biti štetni.

Ukoliko imate neke od navedenih simptoma, obavite pregled endokrinologa. Ovisno o vašem zdravstvenom stanju, porodičnoj anamnezi i ličnim preferencijama, ljekar će vam preporučiti optimalne terapijske opcije.