Dijabetična bolest oka više je poznata kao bolest mrežnice ili dijabetična retinopatija, jer je oštećenje mrežnice, i najčešće i najteže oštećenje oka u toku dijabetesa. Ipak, treba istaći da su zamućenje sočiva ili katarakta i povišen krvni pritisak ili glaukom tri puta češći u dijabetičnih bolesnika, nego u osoba koje ne boluju od dijabetesa.
Mrena ili katarakta je zamučenje sočiva koje se ispoljava postepenim slabljenjem vida na jedno ili oba oka. Dijabetična mrena spada u komplikovane mrene i liječi se operativno uz pomoć ultrazvuka.
Povišen očni pritisak ili glaukom se međutim razvija tiho, bez većih smetnji sa vidom. Znaci bolesti su glavobolja, bolovi u oku, i na dodir tvrdo oko. Dijagnozu bolesti potvrđuje nalaz povišenog očnog pritiska iznad 25 mmHg, često i iznad 50 mmHg. Glaukom se odlikuje pojavom novostvorenih krvnih žila na dužici i u uglu prednje sobice. Liječi se veoma uspješno primjenom lasera.
Dijabetična retinopatija
je najteže oštećenje oka u toku šećerne bolesti. Zastupljena je u 75% bolesnika u kojih dijabetes traje duže od 20 godina. U zapadnim zemljama je zastupljenost dijabetične retinopatije 80-90% i ona predstavlja najčešći uzrok slijepila u ljudi životne dobi između 20 i 60 godina. Učestalost retinopatije direktno je zavisna od dužine trajanja i stepena metaboličke kontrole šećerne bolesti. U 5-10% bolesnika sa tipom 2 šećerne bolesti dijabetična retinopatija se otkriva u vrijeme postavljanja dijagnoze ovog tipa dijabetesa zbog njegovog često prikrivenog početka.
Kako nastaje dijabetična retinopatija ?
Kao i druge dijabetične bolesti malih krvnih žila, i dijabetična retinopatija počinje promjenama na bazalnoj membrani kapilara mrežnice u vidu njenog zadebljanja. U srednjem sloju kapilarne stijenke dolazi do gubitka potpornih ćelija. Time je znatno oslabljena brana prelasku kapilarne krvi u tkivo mrežnice. Zato plazma izlazi iz kapilara i natapa mrežnicu. Zbog nedostatka potpornih ćelija u kapilarima se stvaraju grozdasta proširenja ili aneurizme. Ovo su prve promjene koje se mogu vidjeti oftalmoskopski. U daljem toku se od masnih materija iz plazme i izumrlih ćelija mrežnice stvaraju tvrdi izlivi ili eksudati najčešće oko žute mrlje.
Slika: Pregled oštrine vida
Kasnije, tako prošireni i istanjeni kapilari lako prskaju i nastaje krvarenje ili dolazi do njihovog začepljenja krvnim ugrušcima. Ovi ugrušci se brzo stvaraju i u arterijama i u venama mrežnice, pa uzrokuju njenu smanjenu prokrvljenost ili ishemiju. Oftalmoskopskim pregledom očnog dna tada se mogu vidjeti veća krvarenja i meki izlivi ili eksudati. Na području tako malokrvne mrežnice dolazi do stvaranje nove kapilarne mreže, kao izraz težnje organizma da poboljša dotok krvi u mrežnicu oka. Međutim, to samo pogoršava ionako teško stanje, jer iz nove kapilarne mreže nastaju obilna krvarenja, koja mogu dovesti do krvarenja u cijelom oku i do povećanja očnog pritiska. Zatezanje i skvrčavanje novonastalog veziva mrežnice može izazvati njeno odlubljivanje od podloge, to jest ablaciju retine i slijepilo.
Vrste dijebetične retinopatije
Na osnovu zastupljenosti opisanih promjena na mrežnici oka, dijabatična retinopatija se dijeli na 4 osnovna tipa: jednostavnu, preproliferativnu, proliferativnu i makulopatiju.
Jednostavna retinopatija. Ovaj tip retinopatije nalazi se pretežno u osoba životne dobi iznad 15-20 godina, ali se može pojaviti u svakoj životnoj dobi. Odlikuje se malim kapilarnim proširenjima, manjim krvarenjima i tvrdom eksudacijom.
Ova početna oštećenja mrežnice oka nastaju prosječno nakon 5 godina trajanja šećerne bolesti.
Preproliferativna retinopatija se odlikuje nalazom nepravilnosti kapilara, arterija i vena mrežnice, i pojavom mekih eksudata. Ova retinpatija u oko 30% bolesnika vodi formiranju novih krvnih žila u toku naredne 2 godine.
Proliferativna retinopatija predstavlja najteže oštećenje oka u toku šećerne bolesti. Odlikuje se nalazom novoformiranih krvnih žila u mrežnici i krvarenjem u staklastom tijelu. Zastupljena je u oko 5-10% dijabetičnih bolesnika, pretežno onih sa dugim trajanjem tipa 2 dijabetesa. Ova je retinopatija bez simptoma sve do pojave krvarenja u staklasto tijelo. Od tada se tretira kao uznapredovala dijabetična bolest oka, koja ako se adekvatno ne liječi može u 50% slučajeva u narednih 5 godina dovesti do slijepila.
Makulopatija se odlikuje pojavom tvrde eksudacije i višestrukim malim krvarenjima oko tačke najjasnijeg vida ili žute mrlje u mrežnici. Izgled mrežnice može biti i normalan, ali je vid oštećen zbog otoka i ishemije žute mrlje. Makulopatija se najčešće nalazi u starijih bolesnika mada se može utvrditi i u vrijeme dijagnoze tipa 2 šećerne bolesti.
Kako se ispoljava dijabetična retinpopatija ?
Dijabetična retinopatija je često bez simptoma. Bolest je dugo vremena prikrivena. Smetnje s vidom se pojavljuju tek kad su promjene u neposrednoj blizini žute mrlje, kad nastupi krvarenje u staklasto tijelo ili odlubljivanje mrežnice.
Rano otkrivanje i prevencija dijabetične retnopatije
Kvalitetno liječenje dijabetesa najbolja je prevencija dijabetične retinopatije. Poznate studije dijabetesa (DCCD, Oslo, Stockholm) su potvrdile da dobra metabolička kontrola spriječava nastanak i napredovanje dijabetične retinopatije.
Isto tako, intenzivno liječenje dijabetesa u osoba sa blagom i umjerenom retinopatijom za 50% smanjuje rizik razvoja priliferativne retinopatije i edema makule.
Regulisanje krvnog pritiska i njegovo održavanje u normalnim vrijednostima takođe sprječava nastanak i progresiju dijabetične retinopatije. Promjene na mrežnici se brže razvijaju i napreduju u dijabetičnih bolesnika sa povišenim krvnim pritiskom.
Rano otkrivanje retinopatije provodi se redovnim oftalmoskopskim pregledima kod ljekara u timu za diabetes i godišnjim pregledima kod oftalmologa.
Kako često pregledati očno dno ?
U šećernoj bolesti tipa 1 pregled očnog dna se vrši 5 godina nakon postavljanja dijagnoze i potom najmanje svake druge godine, ako je nalaz bez promjena.
U bolesnika sa tipom 2 šećerne bolesti pregled očnog dna se vrši odmah nakon postavljanja dijagnoze dijabetesa, potom na 6 mjeseci, takođe dok je nalaz bez promjena.
Slika: Pregled očnog dna
Prvi put kad okulista nađe promjene na mrežnici ili druga oštećenja oka u toku šećerne bolesti, on određuje dinamiku kontrole za svakog bolesnika posebno.
Liječenje dijabetične retinopatije
Lijekovi koji se sada preporučuju bolesnicima kao Calcium dobesilat i acetilsalicilna kiselina, uglavnom ne mogu niti liječiti, niti usporiti napredovanje nastalih promjena na mrežnici u toku šećerne bolesti.
Trajno dobra metabolička kontrola dijabetesa ima sigurno povoljan uticaj na nastale promjene i može usporiti njihovo dalje napredovanje.
Laserska fotokoagulacija ima povoljan učinak na zaustavljanje i sprječavanje krvarenja u mrežnici. Naročito se primjenjuje kod proliferativne retinopatije i kod makulopatije.
Hirurško liječenje se primjenjuje kod ponavljanih krvarenja iz novostvorenih kapilara u mrežnici u prisustvu povećanog rasta veziva. Ove promjene veoma ugrožavaju vid bolesnika i liječe se operacijom staklastog tijela -vitrektomijom, odnosno zamjenom staklastog tijela i fotokoagulacijom iznutra pomoću endolasera. Na žalost, postignuta poboljšanja su samo privremena, pa je potrebno ponavljanje tretmana.